(VIDEO) Elvedin Nezirović: Ljudi žive u strahu za život i za svoju egzistenciju
Elvedin Nezirović/
U novoj epizodi podcasta U kontru sa Draganom Markovinom gost je Elvedin Nezirović, pisac, pjesnik i esejist iz Mostara. Nezirović je autor više zapaženih zbirki poezije, među kojima su Bezdan, Zvijer iz hotelske sobe i Propovijedanje bluesa, te romana Boja zemlje, Ništa lakše od umiranja, Ono o čemu se ne može govoriti i Sandro. Objavio je i zbirku priča Toliko o tome, kao i knjigu eseja, tekstova i kolumni Deblokada grada. Osim književnog rada, bio je direktor Muzičkog centra Pavarotti u Mostaru, gdje danas radi kao stručni saradnik za programe i odnose s javnošću.
U fokusu su neke od ključnih tema koje oblikuju i Nezirovićevo stvaralaštvo i Mostar danas: trauma grada, podjele koje i dalje određuju svakodnevicu i složeni identitetski i politički odnosi.
Elvedin otkriva odlazi li i dalje u svoj nekadašnji kvart na Aveniji, šta ga je navelo da proda stan u zapadnom dijelu grada i kako danas doživljava taj dio Mostara.
Dotakli su se i odnosa Hrvata i Bošnjaka u gradu, pitanja katarze koje nikada nije provedeno, kao i izostanka suočavanja s politikom Herceg-Bosne, o istočnom dijelu grada – o tome kako izgleda danas, zašto je zapušten i šta to govori o širim društvenim i političkim procesima.
Logori za Nijemce
Tema podcasta je i promjena kroz koju su Bošnjaci prošli od rata do danas, nekadašnje jugoslavenstvo Mostara, Partizansko groblje te pitanje kako uopće izaći iz kolektivne i lične traume, ili se barem naučiti nositi s njom. Elvedin se osvrće i na mogućnost masovnijeg povratka Srba u Mostar, te na to kako bi takva promjena utjecala na dinamiku grada.
Ostanite s nama u ovoj epizodi U kontru, u kojoj otvoreno razgovaramo o Mostaru – njegovim ranama, njegovoj ljepoti i o onome o čemu se tako često šuti, a što nas ipak određuje.
- Postojao projekat stvaranja Velike Hrvatske, koji je potekao od Franje Tuđmana, i koji je na kraju, u svojoj manifestaciji, u svojoj tehničkoj izvedbi, napravio ono što je napravio. Dakle, napravio jedan strašni zločin. Zločina je bilo na svim stranama. Ja sam pisao i o zločinu Armije Bosne i Hercegovine u Grabovici i tako dalje. Međutim, ti zločini se apsolutno razlikuju i po obimu i po strukturi i po pravnom opisu. Postojao je jasan projekat stvaranja velike Hrvatske etničkog čišćenja Bošnjaka sa teritorija koje je Tuđman zacrtao, kazao je Nezirović.
Dragan Markovina i elvedin Nezirović/
Posebno je naglasio kako ne želi osporavati bilo koje pravo bilo koje žrtve u BiH.
- Međutim, kada govorimo o zločinima, onda treba uzeti redoslijed stvari, redoslijed događanja, uzročnike problema, šta je proizašlo i iz čega. U jednoj divnoj knjizi koja se zove U sjenici moga brata, Nijemac Uve Tim, čiji je brat poginuo u SS divizijama, na jednom mjestu piše kako su nakon 1945. godine, dvije godine u Njemačkoj postojali logori za Nijemce koje su držali Amerikanci. Recimo ja to nisam znao.
Hoću da kažem da se i u onim pozitivnim silama istorije znaju dogoditi strašne stvari kao što su zločini i tako dalje. Ali to nije alibi. To uopšte ne znači da je fašizam bio manje strašan nego što jeste. Dakle, stvari treba poredati od početka, hijerarhijski i historijski, onako kako su se desile, ako želimo da govorimo o pomirenju, ako želimo da govorimo o nekoj boljoj budućnosti. Mada meni ta riječ pomirenje stvarno zvuči otrcano i netačno u biti.
Posebno se osvrnuo na činjenicu da Hrvati u Hercegovini, iako znaju šta se dešavalo, i danas podržavaju tu politiku koja je rezultirala brojnim zločinima.
Život i egzistencija
- Ja mislim da je to pitanje straha i egzistencije. HDZ naprosto upravlja svim većim preduzećma u zapadnoj Hercegovini, računajući i zapadni dio Mostara, naprosto upravljaju ljudskim životima. Nije se lako pobuniti protiv sile koja te može praktično preko noći lišiti posla, egzistencije i tako dalje. Meni je to fascinantno. Ja sam u jednom svom osvrtu na ovo famozno otkrivanje biste Slobodanu Praljku u Grabovini kod Čapljine u jednom Facebook postu napisao da trebaju reagirati ljudi kojih se to najviše tiče, a to su upravo hrvatski pisci i intelektualci. Oni bi trebali biti ti koji će dići glas protiv toga. Ja nisam upratio nijednu reakciju. A naprosto zašto? Recimo ja znam, neću ga imenovati jer ne znam da li bi se složio s tim da ga imenujem, mogu ga nazvati prijateljem, koji je zbog nekih svojih komentara u medijima, pisanja, kolumni itd. doživio strašne neugodnosti. Zapaljen mu je auto itd. Imaš primjer pokojnog Slave Kukića koji je pokušavao se složiti s tim stvarima. Znamo kako je za života prolazio i pretučen je nekoliko puta. Tako da mislim da su u najvećem dijelu te dvije stvari strah za život i strah od nedostatka egzistencije, zaključio je Nezirović.
Sve naše podcaste možete gledati na www.podcastoslobodjenje.ba.
Ostale epizode i sve drugo vezano za podcast U kontru sa Draganom Markovinom možete pronaći OVDJE.
