(VIDEO) Bruxelles daje našoj zemlji novu šansu: Dogovor otvara vrata BiH u EU
Edo Kanlić: Trebamo početi misliti o kapacitetima
Drugi politički forum na visokom nivou održava se danas u Bruxellesu. Bosnu i Hercegovinu će predstavljati brojna delegacija.
- Na prvom Političkom forumu na visokom nivou koji je održan 17. maja 2023. politički i institucionalni lideri u BiH su se obavezali provesti određeni broj ključnih aktivnosti kako bi se krenulo naprijed na putu evropskih integracija. Fokus razgovora je bio na što skorijem ispunjavanju uslova za otvaranje pristupnih pregovora, a učesnici su se složili da se okupe na novom forumu za 6 mjeseci. U međuvremenu je Evropska komisija preporučila otvaranje pristupnih pregovora sa BiH, pod uslovom da se u dostatnoj mjeri ispune uslovi neophodni za članstvo, kaže glasnogovornik Delegacije i Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH Ferdinand Koenig.
Reformski koraci
Dodaje da će se drugi Politički forum održati u istom formatu, ponovo pod predsjedavanjem komesara za susjedstvo i proširenje Olivéra Várhelyija i predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto.
- Ostali pozvani učesnici uključuju Zajednički kolegij Parlamentarne skupštine BiH, predsjednike klubova, zamjenike predsjedavajuće VMBiH, direktora Direkcije za evropske integracije, premijere Federacije BiH i Republike Srpske, premijere deset kantona u FBiH i gradonačelnika Brčko distrikta, objašnjava nam Koenig.
Očekuje se da će učesnici/e razgovarati o napretku u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta, reformskim koracima, te reformama u vezi sa novim Planom rasta za Zapadni Balkan. Prije samog foruma održat će se sastanak stranačkih lidera iz BiH sa komesarom Várhelyijem. Staša Košarac, zamjenik predsjedavajućeg VMBiH i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, poručio je da je “važno ponoviti da BiH ima definisan spoljnopolitički cilj, a to je članstvo u EU”, te “da postoji potreba za nastavkom ispunjavanja preporuka i obaveza, ali na način da se uvažavaju stavovi institucija RS-a”.
Elmedin Konaković, lider NiP-a i ministar vanjskih poslova BiH, izrazio je nadu da svi učesnici Foruma u Bruxelles odlaze sa željom da se o nečemu dogovore. Smatra da opozicija do sada nije pokazala ni minimum želje da se BiH kreće ka EU. Ni od opozicije u RS-u ne očekuje da uradi nešto dobro.
- Više se bave potezima trojke, a do sada nisu predložili nikakav konkretan dokument koji bi pomogao na putu ka evropskim integracijama. Očekuje da se vladajuća koalicija vrati tamo gdje se nalazila. Smatra da bi bilo dobro da se učini dodatni napor, jer su do sada učinili više nego bilo ko. Uvjeren je da bi to, prema raspoloženju ljudi unutar EU, “završilo priču o otvaranju pregovora”.
Predsjednik RS-a i SNSD-a Milorad Dodik na društvenim mrežama je poručio da će “u Bruxellesu zatražiti da se dosljedno u paketu sprovedu i realizuju svi prioriteti iz Mišljenja EK-a”. Naglasio je da je “RS ozbiljan i konstruktivan partner, koji aktivno doprinosi ubrzanju evropskog puta BiH”.
”U Bruxellesu ćemo vidjeti i koliko je Evropa ozbiljna prema nama”, napisao je Dodik.
Saša Magazinović, predsjedavajući Kluba državnih poslanika/ca SDPBiH i član Zajedničke komisije za evropske integracije PSBiH, za Fenu je rekao da očekuje i razgovore o mogućnosti da BiH povuče značajan iznos u okviru šest milijardi eura iz Plana rasta.
Adnan Ćerimagić, viši analitičar ESI-ja, kaže da je na sastanak pozvano oko 40 ljudi iz BiH, a uz pratnju, bh. delegaciju će činiti 70 do 80 ljudi.
- I zbog ustavne i svake druge strukture BiH cilj je bio da se pozovu svi oni koji imaju na neki način vlast, odnosno imaju mogućnost da utječu na usklađivanje BiH sa standardima i zakonima EU. Postoje očekivanja i u BiH, ali sa takvim formatom teško je očekivati neke značajnije pomake ili značajnije događaje, ističe Ćerimagić.
Smatra da će jedan od fokusa sastanaka biti novi Plan rasta EK-a, koji u sebi ima taj finansijski dio koji će zemlje ZB dobijati na osnovu socioekonomskih i političkih reformi koje budu provodile.
-
- Procjene su da bi BiH do 2027. godišnje mogla da dobije do 250 miliona eura grantova, odnosno bespovratnog novca i kredita, od kojih bi se veliki dio mogao koristiti direktno za budžete u BiH, kaže Ćerimagić.
-
- Drugo veliko pitanje za BiH je otvaranje pregovora o članstvu. Tu EK može pokušati da konkretnije pojasni šta je to što se očekuje od BiH, govori Ćerimagić i napominje da svaka zemlja članica ima pravo veta na otvaranje pregovora o članstvu sa BiH.
- I ono što već sada znamo jeste da su signali iz nekih zemalja članica kao što su Nizozemska, ali i Njemačka, da do otvaranja pregovora neće doći bez dodatnih reformi, ističe Ćerimagić.
Bodo Weber, viši saradnik DPC-a, naglašava da je nejasno šta je zapravo svrha sastanka, jer znamo koje su preporuke EK-a. Podsjeća da BiH nije ostvarila neki napredak u reformskim procesima, da je teško postići neki dogovor u BiH, pa bi se sastanak možda trebao posmatrati u kontekstu Plana rasta. Smatra da će prijedlog EK-a o kasnijem otvaranju pregovora sa BiH biti usvojen na Vijeću.
- To zapravo znači da u ovom trenutku nema uslova za otvaranje pregovora, jer je BiH daleko od ispunjenja uslova. Čak nije ispunjen ni onaj mali broj uslova definisanih po dobijanju kandidatskog statusa, naglašava Weber i dodaje da će na Vijeću prevagnuti države članice koje pružaju otpor bezuslovnom otvaranju pregovora sa BiH.
Očekuje da će do marta rasti pritisak na vlast na državnom nivou, da se postigne bilo kakav dogovor oko nekih minimalnih, reformskih uvjeta, kako bi se mogao proglasiti uspjeh i gurnuti grupi skeptičnih država članica.
Edo Kanlić, koordinator Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH, kaže da je Politički forum nastavak priče od prije šest mjeseci. Kao i prvi, i ovaj put javnosti nije predstavljena detaljna agenda.
- Rečeno je da je cilj ovog skupa zapravo da se uradi analiza šta je to sve realizovano u reformskom putu BiH proteklih šest mjeseci. Nažalost, znamo da se naša vlast neće moći pohvaliti nekim velikim rezultatima. Jako malo zakona je usvojeno od onih iz 14 prioriteta, a na nižim, odnosno entitetskim nivoima, rezultati su još slabiji, kaže Kanlić.
Kapaciteti BiH
Od sastanka u Bruxellesu ne očekuje mnogo.
- Očekivano je da ne postoji jedinstvo unutar Vijeća EU o početku otvaranja pregovora sa BiH. Vidjeli smo i pismo koje je pisala nizozemska vlada, koja je pokazala skeptičnost po pitanju otvaranja pregovora. Jako je važno da znate da sada nije jedina tema otvaranje pregovora sa BiH nego i sa Ukrajinom i Moldavijom, tako da se ovom problemu pristupa u paketu, kaže Kanlić i naglašava da mi već sada trebamo početi razmišljati da li imamo kapacitete za pregovore, koliko su jake državne institucije i koliko je funkcionalan mehanizam koordinacije.
Nada se da će institucije BiH početi odgovorno ispunjavati obaveze, a isto očekuje i iz EU, jer je njihovo komuniciranje zapravo napravilo dosta konfuzije.
