(VIDEO) Antifašizam nekad i sad - Mirsad Ćatić Čuperak: Vlast želi anulirati ono što je temeljilo BiH

Mirsad Ćatić Čuperak, antifašista, predsjednik Saveza antifašista Kantona Sarajevo i član Upravnog odbora Saveza antifašista Bosne i Hercegovine, u podcastu Oslobođenja “Direktno sa Vildanom Selimbegović” govorio je o značaju antifašizma, AVNOJ-u i ZAVNOBiH-u, 25. novembru i gdje smo danas, 80 godina poslije, te da li se samo sjećamo ili nosimo istinske vrijednosti.

Umni ljudi

- ZAVNOBiH je na iniciranje prvog AVNOJ-a, ipak, uspostavio Bosnu i Hercegovinu, koja je potvrđena na AVNOJ-u i obnovio državnost u modernom smislu, zapravo uspostavio evropsku državu. Imali smo jednu vrstu državnosti koja je bila, može se reći, feudalna, teritorijalno, a ZAVNOBiH je definisao BiH u granicama koje su potvrđene. Ostale su tekovine naših predaka i jedno bogato kulturno-istorijsko nasljeđe. Ostala je bogata građa za proučavanje, naučno istraživanje fenomena Narodnooslobodilačkog pokreta u BiH. Ostalo je, naravno, i svečarsko ozračje. Lijepo je i podsjetiti se i pobuditi neke porodične memorije, a to je svaka porodica imala ili ima još. Smatram da je, ipak, od ZAVNOBiH-a ostalo dosta toga. Da li je ostalo u njegovom punom kapacitetu ono što je on u suštini zamislio, vjerovatno nije. Nije u smislu vrijednosti, ali je ostalo, kaže Ćatić.

Antifašističku borbu su, kako ističe, vodili umni ljudi koji su imali viziju, poput Ive Lole Ribara, Vladimira Nazora, Josipa Vidmara...

- To su bili ljudi koji su i prije rata bili neko i nešto. Koji su se sa svojih pozicija opredjeljivali između toga da budu i dalje aristokrate u nekim sistemima podaničkim ili da se priklone antifašističkoj borbi. E sad, ti umni ljudi i njihova mudrost su doveli do toga da vi pozivate ili prizivate kao sebi ravnoga nekog u počasno Predsjedništvo. Upravo s te pozicije značajno je koliko su oni daleko otišli prizivajući sve šefove tadašnjih država koje su se borile protiv Hitlera, da oni budu sastavni dio tog zakonodavnog tijela nove države. I parirali im sa svojim ljudima koje oni smatraju isto da su jako bitni i vrijedni zajedno s njima. Kada govorimo o antifašizmu i ZAVNOBiH-u, pogotovo u posljednjih 30 godina, ne znam kome nije u interesu da promoviše antifašizam i BiH. Dakle, ako imate nekog ko vlast jednostavno bazira na stalnom sukobu, trvenju, dokazivanju da nije moguće zajedno, na stalnom upiranju u kleronacionalnu različnost i na stalnom upiranju ka suprotnosti, sasvim je logično s njihove pozicije da oni žele anulirati ono što je temeljilo BiH sa zajedništvom, sa razumijevanjem, sa tolerancijom, sa uvažavanjem, sa skupnim životom, sa interakcijom. To je nešto što je BiH u realnom svijetu, a ovo je nešto što nam se sad prodaje. Tim prije što sad imamo i takvu medijsku disperziju koja je, zahvaljujući novim socijalnim mrežama, zatrpala ljude sa svim lošim što im se plasira. I normalno je da ti koji su na vlasti, samo zahvaljujući tome, a ne zahvaljujući svojim sposobnostima, mudrosti, umijeću, nečemu što bi iznijelo bilo koju, pa i susjedne zemlje na neke zdrave grane, mi ustvari imamo recidiv toga da oni ne žele antifašizam, navodi Ćatić.

Kaže da već prikuplja materijal za scenarij i da bi bilo dobro da se snimi film o porodici Ive Lole Ribara, s obzirom na to da će 27. novembra biti obilježena 80. godišnjica njegove smrti.

- To je jedna sjajna ljubavna priča, ljudska, topla priča koja u sebi ima sve s čime mladi i danas mogu da se poistovjete. Sve ono što danas mlad čovjek želi, neku ljepotu, toplinu doma, porodicu, uspjeh, slobodu, sve je to tada bilo i sve je to bilo ugroženo fašizmom. To je, kad se pogleda malo, kad se samo uđe u hronologiju tih događaja, zaista filmski. Ta sjajna pisma koja je Ivo Lola pisao svojoj Slobodi Trajković, način kako je ona tragično završila upravo zbog te veze između njih dvoje. Jer ona je ugušena u logoru, u gasnoj komori, a tu je i tragedija samog Ive Lole kao najmlađeg diplomate koji je došao u svijet da promoviše narodno-slobodarski pokret. Ona je već sama po sebi filmska i kad se dokumentarni materijal koji sad prikupljam pogleda, zastane čovjeku u grlu gorčina, šta su sve ti mladi bili u stanju žrtvovati za slobodu, za slobodarski duh, za taj izbor nekog partizana, revolucionara, ističe Ćatić.

Kada je riječ o obilježavanju 25. novembra, Dana državnosti, Udruženje antifašista 23. novembra priprema zajedničku akademiju - Savjet BiH i Savjet Sarajevo u Dječijoj kući, nekadašnjem centru “Boško Buha”, na kojoj će uz prigodan program ne obilježiti, već, kako ponosno kaže, proslaviti Dan državnosti.

- Nakon te proslave posjetićemo i Historijski muzej, koji nam je inače partner u organizaciji svečanosti, oni su pripremili izložbu posvećenu Danu državnosti i nakon toga ćemo imati opet u kafeu Tito prigodno druženje sa našim gostima. Već 24. novembra primamo goste iz Crne Gore, Slovenije, Srbije koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu, neki će biti i na našim svečanostima, a neki dolaze isključivo radi Jajca. Za 25. novembar je planiran koncert u BKC-u, 24. novembra je ustvari i matineja, imaćemo predstavu za djecu, a 25. novembra je cjelovečernji koncert gdje će biti predstavljen kulturno-umjetnički program sa završnicom, a gosti su nam Kids Pop Hor iz Podgorice, sjajan hor koji pjeva isključivo revolucionarne pjesme. To će zbilja biti užitak za sve one koji su pobornici takvih pjesama, najavio je Ćatić.

I tu nije kraj obilježavanju značajnijih datuma.

I Mrkonjić i Jajce

- Mi ćemo 25. novembra posjetiti Mrkonjić-Grad. Ove godine samo iz Sarajeva ide osam autobusa, a doći će antifašisti i iz ostalih gradova naše domovine. Potom ćemo posjetiti i Jajce. U Jajce dolaze ljudi iz cijele bivše Jugoslavije, jer je to za sve antifašiste jako bitan datum. Tako da imamo i jedno i drugo, Mrkonjić-Grad i Jajce i oni su neodvojivi, napominje Ćatić.

Već 27. novembra antifašisti idu u Glamoč.

- Uspjeli smo u partnerstvu sa Oružanim snagama Bosne i Hercegovine dobiti malu podršku u smislu posjete spomeniku i da na taj način obilježimo godišnjicu smrti Ive Lole Ribara. Nismo zaboravili ni Muzej ZAVNOBiH-a u Mrkonjić-Gradu, čija je obnova u toku. Odabran je stručni tim koji će sa svojim ljudima već raditi projekat postavki i to bi trebalo relativno brzo da bude okončano. Sama zgrada bi postala zbilja muzej i to je ta intencija koja bi se privela i kraju. Sa željama da to bude što prije završeno i da muzej može otvoriti vrata svima, da se možemo i prisjećati i učiti, istakao je Ćatić.