Vakcina je obavezna: Situacija s velikom kašljem nije alarmantna, ali je ozbiljna
Godinama ljekari upozoravaju roditelje na značaj imunizacije djece, apelujući da se ona obavi na vrijeme, prema kalendaru imunizacije. I nedavni slučaj preminule dvoipogodišnje bebe u Hercegovačko-neretvanskom kantonu koja nije bila vakcinisana protiv velikog kašlja upozorava na to da se djeca moraju vakcinisati. Ljekari epidemiolozi naglašavaju da situacija s pojavom velikog kašlja nije alarmantna, ali jeste ozbiljna.
Postoji uzrok
Zbog čega se posljednjih godina pojavljuju neke iskorijenjene zarazne bolesti kod djece, možemo li uzrok dovoditi u vezu s tim da djeca nisu vakcinisana, pitamo pedijatra dr. Izeta Hočka.
- Moramo konačno shvatiti da je vakcinacija ne poželjna, nego i obavezna i da nije uopšte dilema da li pomaže. Uvijek treba gledati na to da je veća korist vakcine u sprečavanju bolesti, nego razbolijevanje. To treba tako shvatiti. Mentalitet naših pacijenata ne ide u tom smjeru, tako da ćemo i u narednim godinama imati problem s tim, upozorava dr. Hočko.
Naglašava da, upravo zahvaljujući vakcinama, nekih ozbiljnih bolesti odranije, a koje su bile rasprostranjene među djecom, sada nema i da je to nauk za pacijente, odnosno za roditelje. Trebaju ozbiljno shvatiti vakcinaciju i vakcinisati svoju djecu.
Najčešća sezonska oboljenja kod djece su uglavnom respiratorna, poput prehlade, bronhitisa, upale grla, kao i upala pluća.
Na naš upit ima li još slučajeva oboljenja od velikog kašlja kod nas, dr. Hočko odgovara da ih je vrlo malo i rijetko.
- U mojoj praksi, a 40 godina sam radio, vrlo malo je toga bilo. Pojavi se, ali je bezazlena pojava i vrlo je mali broj oboljele djece, odgovara dr. Hočko.
U više zavoda za javno zdravstvo u Federaciji BiH bilježe se povremeni slučajevi hripavca, velikog kašlja, akutne, visoko zarazne bakterijske bolesti, koju karakteriziraju napadi kašlja koji obično završavaju dugotrajnim kreštavim udahom.
Primarna serija
Mjesta panici, naglašavaju ljekari, nema, ali ima za djecu do dvije godine, jer su ona najugroženija, odnosno do pete godine. Vakcinacija se, prema naredbi federalnog Ministarstva zdravstva, odvija u prvoj djetetovoj godini. To je primarna serija vakcinacije, a zatim slijedi prva revakcina sa 18 mjeseci, jer su djeca tada najugroženija ukoliko dođe do obolijevanja.
