Uvozimo hranu, a njive nezasijane - Cenić za Oslobođenje: Imamo samo jeftini populizam, glas sam izgubila...
Cenić: Ni poplave ni pandemija nas dozvale pameti/Oslobođenje
Bosna i Hercegovina ima brojne resurse na kojima joj mogu pozavidjeti mnoge evropske zemlje. A prostora za njihov razvoj i ulaganja uvijek ima. Tako je u teoriji, u praksi je, ipak, malo drugačije - nema nekog razvoja, a bogami ni velikih ulaganja. Dovoljno je samo navesti poljoprivredno-prehrambeni sektor.
Slobodno tržište
Uprkos svim potencijalima, nije dovoljno iskorišten. Stoga ne čudi da iznova postavljamo pitanja zašto su nam njive nezasijane, te zašto umjesto proizvodnje hrane prednost dajemo uvozu, zbog čega imamo deficit od dvije milijarde i rastuću inflaciju.
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević kaže za Oslobođenje da je razlog to što imamo slobodno tržišno natjecanje, pa stoga država ima malo mogućnosti, osim u izvanrednim okolnostima, da se miješa u principe slobodnog tržišta. A zapinjemo i u proizvodnji hrane iz nekoliko razloga. Ministarstvo na čijem je čelu, tvrdi, iznalazi neka rješenja.
- Pripremamo se da izradimo strategiju trgovine, gdje je jedan od glavnih ciljeva supstitucija uvoza i povećanje izvoza. Kad govorim o supstituciji izvoza, moramo više misliti na hranu. Opredijeljenost ove Vlade je da se radi na tom planu, odobrena su i sredstva što se tiče poljoprivrede i poticaja. Međutim, imamo jako malu automatizaciju, odnosno mehanizaciju proizvodnje. Mislim da će se morati uz državnu pomoć nešto uraditi kako bismo više oranica obrađivali na što moderniji način, odnosno obnovili mehanizaciju, ističe ministar.
S ciljem poboljšanja ovog sektora slijedi, kaže, i dogovor Vlade FBiH i resornog ministarstva sa potrošačima, sindikatima i trgovcima.
- Želimo da, kao i kod zaključavanja cijena, probamo dogovoriti najbolje rješenje šta uraditi sa uvozom, kaže Hasičević.
Navodi da su na tom fonu već počeli razgovori sa domaćim proizvođačima koji su certificirani i koji, naravno, imaju dozvole za proizvodnju.
- Tražimo glavne probleme da vidimo zašto se nama, koji imamo najveće i najbolje resurse vode, dešava da imamo deficit, odnosno da više uvozimo, nego izvozimo. Prvo trebamo identificirati problem. Zašto to nikad nije definisano, ne znam, ali nadam se da smo na dobrom putu da riješimo ovo stanje. Vrlo nam je bitno da u okviru bruto društvenog proizvoda imamo što manje uvoza i više izvoza, ističe Hasičević.
Ministar trgovine i turizma RS-a Denis Šulić smatra da je uspjeh jedne zemlje u tome da proizvodi svoju hranu i da ima jaku proizvodnju hrane. Stoga resorno ministarstvo u posljednje vrijeme, kaže, ulaže dosta u ovaj sektor.
- Republika Srpska je značajna sredstva uložila u poljoprivredu, u sve vrste proizvodnje, ali i ostale industrijske grane koje se naslanjaju na poljoprivredu. Uz grant koji je dogovoren s Mađarskom, imali smo ukupno 270 miliona maraka prošle godine na raspolaganju za razvoj poljoprivrede u Republici Srpskoj. Poljoprivredni proizvođači u RS-u su kupili 1.000 traktora, što znači da se i naša poljoprivreda polako diže i da će produktivnost biti kudikamo bolja u narednom periodu u odnosu na godine prije nas. To će značiti da ćemo imati i veći broj domaćih proizvoda, kako mesa tako i poljoprivrednih proizvoda, kaže on i podvlači da RS ide ka tom cilju da što više digne domaću proizvodnju.
- Mi smo zajedno sa udruženjem HoReCa pokrenuli projekat Od polja do stola. Želimo da naviknemo naše ljude da kupuju domaće proizvode. Također, zbog produktivnosti naše industrije svake godine nekoliko miliona KM ide u subvenciju za nove tehnologije - za kupovinu novih mašina koje bi pospješile i ubrzale proizvodnju, preradu, a samim tim i produktivnost poslovnih subjekata. Bitno je spomenuti i da držimo cijene električne energije na najnižem nivou za privredu da bude konkurentna sa zemljama regiona, tvrdi ministar.
Jeftini populizam
Međutim, ekonomski ekspert Svetlana Cenić smatra da se nedovoljno ulaže u ovaj sektor, a s druge strane hrana u BiH je sve skuplja.
- Na zapadu i u Evropi je hrana pojeftinila. Kod nas nije. Ako je u veleprodaji u svetu hrana pojeftinila, cene su niže, kako se to ne reflektuje na BiH. Ako već uvozimo hranu, a uvozimo je, jer nemamo ništa svoje, moramo sistemski rešiti ovaj problem. Treba da pričamo o poljoprivredi, koliko prerade hrane treba. Ja sam glas izgubila, jer godinama pričam o tome. I kad je bila pandemija, uporno sam govorila o tome, ali se nismo osvestili. Nemačka je u to vreme tražila svoje najbliže izvore hrane da ne mora da uvozi preko mora i gora. Nego je hrana morala da bude tu negde. Čak je bio organizovan i poseban transport radnika za berbu, setvu... Oni znaju šta je to hrana i njen značaj, a kod nas ništa, tvrdi Cenić.
Podvlači da nas ni poplave nisu dozvale pameti.
- Imamo samo ovaj jeftini populizam da zamaže oči. Atmosfera puna te priče, ali nisam čula da iko priča o tome “pa, ljudi, kako ćemo preživeti”. Šta ćemo s privredom, poljoprivredom, prehrambenom industrijom, šta ćemo jesti, šta ćemo u budućnosti, o tome niko još ne govori, zaključuje ona.
