Upozorenje iz Bruxellesa, alaram za BiH: Hoćemo li morati sa vizama u EU?
Migracija je manje, ali se upravljanje granicama mora poboljšati
Nije tajna da Evropska unija, načelno, djeluje pod okriljem zajedničkih vrijednosti i usaglašenih politika, posebno kada je riječ o vanjskoj politici. Očekuje se da članice, ali i partnerske i zemlje kandidatkinje, prate preporuke i prema akterima izvan Unije formiraju jedinstven stav. Evropska komisija nedavno je objavila Osmi izvještaj u okviru mehanizma suspenzije viza.
Lažni dokumenti
“Iako je većina partnerskih zemalja poduzela korake za provedbu preporuka izdatih u okviru prethodnih izvješća o mehanizmu suspenzije viza, i dalje postoje znatni izazovi”, navedeno je u saopćenju EK-a.
U okviru ključnih nalaza u oblasti migracija, upravljanja granicama i ponovnog prihvata, piše da su se nezakonite migracije duž zapadnobalkanske rute znatno smanjile od 2023.
“Međutim, sve veća upotreba nasilja krijumčarskih mreža i stalni pritisak na granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske izazivaju zabrinutost. Općenito, partneri su pojačali suradnju s Frontexom i Agencijom EU za azil (EUAA), ali potreban je daljnji napredak u ponovnom prihvatu”, ističe se.
U Izvještaju je, kada je riječ o usaglašavanju vizne politike, naglašeno da je u 2025. BiH nazadovala u odnosu na prethodno ostvareni napredak.
“BiH je zadržala broj trajnih sporazuma o bezviznom režimu – njih sedam (u martu 2024. BiH je uvela vize za državljane Omana, a u decembru 2024. Vanuatu je uklonjen sa liste zemalja oslobođenih viza za EU), ali je povećala broj sezonskih izuzeća od viza sa jedan na tri. Kao rezultat toga, broj neslaganja između vizne politike BiH i politike EU povećao se sa 8 (2024) na trenutnih 10”, dio je Izvještaja.
Dr. Marika Djolai: EU je zabrinuta zbog ilegalnih migracija
Naglašeno je i to da su kašnjenja u obradi zahtjeva za readmisiju iz BiH i Kosova uglavnom bila posljedica nedostatka saradnje ili ometanja. Upozoreno je i da je u BiH i Srbiji prijavljeno da su organizovane kriminalne grupe angažovane u proizvodnji i distribuciji falsifikovanih ličnih dokumenata, uključujući pasoše i vozačke dozvole različitih članica EU. Piše i da su poduzeti određeni koraci u odnosu na ranije izvještajne periode, ali da je potrebno dodatno zalaganje na usaglašavanju vizne politike, te da BiH pod hitno mora dodatno uskladiti viznu politiku sa EU listom trećih zemalja za koje je potrebna viza, s posebnim fokusom na one zemlje čiji državljani predstavljaju rizik zbog ilegalnih migracija i/ili sigurnosni rizik za EU. Potrebno je i pojačati provjere zahtjeva za vizu i pooštriti uslove. Kada je riječ o upravljanju granicama, od naše zemlje traži se da intenzivira napore u poboljšanju upravljanja granicama, s posebnim prioritetom na povećanje kapaciteta granične policije, rješavanje problema ilegalnih prelazaka i napredovanje u implementaciji Sporazuma o statusu Frontexa.
“Dok se ne postigne potpuna usklađenost vizne politike, esencijalno je nastaviti jačati kontrolu na granici prilikom dolaska državljana trećih zemalja koji ne trebaju vizu; posebna pažnja se preporučuje prilikom provjere autentičnosti pasoša. Vlasti se snažno potiču da proaktivno rade na ovom pitanju s trećim zemljama, kao i s aviokompanijama, te napreduju u uspostavljanju sistema razmjene podataka o putnicima”, stoji u Izvještaju.
Postavlja se pitanje da li ovi problemi mogu koštati građane naše zemlje i razmatra li se u evropskim krugovima uvođenje viza građanima BiH.
- Mislim da se to neće desiti, zato što ne postoji sistem kažnjavanja građana, odnosno, za sada EU ne praktikuje reciprocitet u odnosu na vizni režim zemalja kandidatkinja za EU. Ako pogledate, nijedna od zemalja kandidatkinja nije u potpunosti usaglasila svoj vizni režim sa viznim režimom EU. Možda bi trebalo istaći da BiH na spisku, u suštini, ima najmanji broj zemalja za koje nije usaglasila vizni režim sa EU, za razliku od Albanije, Kosova ili čak Srbije, ističe politička analitičarka dr. Marika Djolai.
Kaže da je EU fokusirana na pitanja bezviznog režima, ali da neće insistirati na prioritetnom rješavanju ovog pitanja.
- Ali je zabrinuta zbog situacije kao što su ilegalni prelazi granice, pogotovo između BiH i Hrvatske, ili kao što je velika produkcija lažnih pasoša EU, što je posebno naglašeno kao problem u Srbiji i u BiH. EU će sasvim sigurno nastaviti da insistira na usklađivanju viznog režima za sve zemlje kandidatkinje, uključujući i BiH. I to je deo programa priključivanja Uniji, ali mislim da se u narednom periodu neće specifično fokusirati na rešavanje ovog pitanja, kaže naša sagovornica.
Dodaje da će se vremenom vizni režim morati uskladiti, međutim, EU je svjesna problema unutar BiH. To se, posebno, vidi u pozitivnom odnosu jednog entiteta, Republike Srpske, prema Rusiji ili pak negativnog odnosa prema Kosovu. Ipak, neusklađenost viznog režima neće biti kamen spoticanja za BiH.
- Neće blokirati progres BiH na evropskom putu, kao što nije blokirao ni progres drugih zemalja članica i kandidatkinja, ali, ako pogledate Izveštaj, vidite da je to nešto na čemu se stalno radi i da zemlje, u principu, smanjuju broj bezviznih režima sa zemljama koje su problematične za EU. Mislim da se situacija mora posmatrati i u slici globalne sigurnosne politike, naglašava dr. Djolai.
Podvlači da, ipak, ne postoje nikakve indikacije da bi se bezvizni režim EU za građane BiH mogao promijeniti, te da građani nemaju razloga za zabrinutost u ovom momentu. Naša sagovornica kaže i da je u Izvještaju naglašena potreba za regulacijom granica i rješavanje problema ilegalnih prelazaka. Podvlači da je istaknuta i važnost Sporazuma sa Frontexom.
Ilegalni prelasci
Uvjerena je da će EU insistirati na pojačanoj kontroli granica na graničnim prelazima i uvođenju moderne tehnologije, ali i kontroli granica mimo graničnih prelaza, gdje najčešće i dolazi do ilegalnih prelazaka.
Dr. Soeren Keil: Ne radi se o ključnom prioritetu za EU
Dr. Soeren Keil sa University of Passau smatra da, za sada, neusklađenost vizne politike (u potpunosti) nije previše problematična.
- Iako bi EU voljela vidjeti na sceni strožiju politiku, posebno prema Rusiji, a kako bi se održao pritisak zbog Ukrajine, generalno ne vjerujem da postoji pritisak na Bosnu da se ovo pitanje uskladi. Koliko vidim, to sada nije ključni prioritet za EU, kaže dr. Keil.
Na veću divergenciju gleda više kao na znak da se BiH zapravo u cjelini udaljava od EU. Smatra i da u trenutnoj političkoj klimi u našoj zemlji, usklađivanje viznih politika neće biti prioritet domaćih elita. A za sada, BiH ima dobre razloge da ima zaseban vizni režim za određene zemlje kako bi privukla turiste i investicije.
