Uoči devetog izbora: Visoki predstavnik sa ovlastima ili bez njih?

O izboru visokog predstavnika odlučivaće Vijeće za implementaciju mira u BiH na dvodnevnoj sjednici 3. i 4. juna, nakon povlačenja s te funkcije Christiana Schmidta. Ovo je deveti izbor visokog predstavnika u BiH. Pred članovima PIC-a očekuju se četiri kandidata. Od kandidata čija su imena poznata izdvajaju se italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi i američki zvaničnik William Ruger.

Sigurnost Balkana

Pored njih, kandidate će navodno predložiti i Velika Britanija te Francuska, ali njihova imena još nisu javno objavljena. Prema dostupnim informacijama, riječ je o iskusnim diplomatama s dugogodišnjom međunarodnom karijerom. Italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi dobio je nominaciju Italije za poziciju novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Njegovo ime posljednjih sedmica pojavljivalo se u diplomatskim i medijskim krugovima kao glavni favorit za nasljednika Christiana Schmidta.

Tokom višedecenijske karijere službovao je u Otavi, Teheranu, Londonu i Vatikanu, ali su politički najvažniji njegovi mandati u Srbiji i Rusiji. Od 2004. do 2006. bio je ambasador Italije u tadašnjoj državnoj zajednici Srbije i Crne Gore, dok je od 2010. do 2013. obavljao funkciju ambasadora u Ruskoj Federaciji i Turkmenistanu. Nakon toga, postao je diplomatski savjetnik predsjednika Italije, a danas obavlja funkciju ambasadora Suverenog malteškog reda pri Svetoj Stolici. Njegovi intervjui u vezi sa našom zemljom ukazuju na zagovaranje smanjenog međunarodnog intervencionizma i veće odgovornosti domaćih političkih aktera.

SAD su članice Vijeća za provedbu mira (PIC) već obavijestile da za novog visokog predstavnika vide dr. Williama Rugera, visokog zvaničnika američke obavještajne zajednice. Njegovo ime pojavilo se u trenutku kada unutar PIC-a traje intenzivna diplomatska borba oko nasljednika Christiana Schmidta. Ruger trenutno obavlja funkciju zamjenika direktora Nacionalne obavještajne službe za integraciju misija u okviru Ureda direktora nacionalne obavještajne službe SAD-a (ODNI), gdje sudjeluje u koordinaciji američkih obavještajnih aktivnosti i pripremi predsjedničkih sigurnosnih brifinga.

Ministar za Evropu u Ministarstvu za Evropu i vanjske poslove Francuske Benjamin Haddad i ministar za Evropu u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke Gunther Krichbaum stižu u Sarajevo.

- Na putu za Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu danas, u društvu mog njemačkog kolege Krichbauma. Sastat ćemo se s političkim liderima i predstavnicima civilnog društva, te poslati jasnu poruku podrške evropskoj perspektivi regiona. Balkan je u srcu Evrope. Prije trideset godina rat je razorio ovaj region. Ne smijemo to zaboraviti, a još manje dopustiti da se rivalske sile miješaju u naše susjedstvo kako bi poticale nestabilnost. Naše kontinuirano prisustvo ovdje važno je sigurnosno pitanje i to sam postavio kao jedan od prioriteta svog djelovanja, naglasio je Haddad.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković je razgovarao s Stephenom Doughtyem, ministrom za Evropu, Sjevernu Ameriku i prekomorske teritorije Velike Britanije, a glavna tema je bila budućnost Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH. Konaković je naglasio važnost očuvanja punog kapaciteta i mandata OHR-a, ističući njegovu ulogu u zaštiti funkcionalnosti institucija. Doughty je ponovio nepokolebljivu podršku Velike Britanije suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine. Naglasio je važnost Ureda visokog predstavnika u očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, te ponovio snažnu podršku Velike Britanije punom mandatu i ovlastima OHR-a.

Dio međunarodne zajednice zagovara nastavak aktivne uloge OHR-a i mogućnost korištenja bonskih ovlaštenja, dok drugi smatra da bi fokus trebalo prebaciti na evropske integracije i postepeno smanjivanje međunarodnog intervencionizma u BiH. Admir Lisica, direktor Centra za geopolitička istraživanja, smatra da Bosni i Hercegovini treba visoki predstavnik koji neće prespavati mandat, ali neće ni djelovati destruktivno prema državi.

- Treba da postave nekoga ko će raditi za Bosnu i Hercegovinu, koji neće prespavati mandat, ali i neće biti destruktivan po Bosnu i Hercegovinu, rekao je, ocijenivši važnim da novi visoki predstavnik bude taj koji će imati širu podršku međunarodne zajednice, da se neće sporiti međunarodni akteri uključeni u kontekstu BiH.

- Te da on radi dobro za BiH, da ne bude predmet različitih potkusurivanja. Vidimo da je Schmidt u konačnici otišao na jedan nepopularan način, jer SAD nisu bile zadovoljne njegovim djelovanjem, a i određene evropske zemlje. E, sve ono što je bilo sa Schmidtom, želimo da bude suprotno sa nekim novim, zaključuje Lisica.

Po svemu sudeći, novi visoki predstavnik biće izabran na sjednici PIC-a, dok potvrda u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija i dalje izgleda malo vjerovatna zbog poznatog stava Rusije.

- Do sada su Evropljani uvijek bili ti koji su vodili procese unutar BiH u pogledu OHR-a. Međutim, uz podršku PIC-a, SAD-a i Rusije. Prošlog puta nismo imali podršku Rusije i vidjeli smo da je cjelokupni mandat Schmidta bio haotičan. Stoga je potrebno da BiH ima značajnog partnera u kontekstu OHR-a, jer se još nisu stvorili uslovi da OHR ode. Naravno, mi se svi trebamo privikavati na činjenicu da OHR ode iz zemlje, međutim, sve dok su unutrašnje stvari izuzetno destabilizovane, dok nemaju politički kontinuitet kojim će vući BiH prema EU i NATO-savezu, OHR je potreban, smatra Lisica.

Povratak Rusije?

Politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić ne vjeruje da će OHR biti zatvoren, ali ni premješten u Bruxelles, posebno ne prije izbora u oktobru. Kaže da se lome interesi Evrope i Amerike upravo preko izbora visokog predstavnika.

- Meni je veoma teško reći ko će imati najviše šansi iz prostog razloga što gledamo i vidimo da se prelamaju različiti interesi. S jedne strane vidimo one koji se zalažu za smanjivanje ovlašćenja, čak u konačnici i zatvaranje kancelarije visokog predstavnika i to podupiru stavom SAD-a, odnosno nove administracije, gdje se svi procesi trebaju svesti na nacionalnu ravan, da se o sudbini države odlučuje u unutrašnjim snagama, kaže Tanja Topić.

Dodaje kako se spekuliše i o brojnim imenima.

- Ono što je realno je da će Kancelarija visokog predstavnika opstati. Na jednoj strani smo vidjeli kontroverznu poruku Milorada Dodika koji govori o nepriznavanju PIC-a kao institucije, koja po njegovoj interpretaciji nije izašla iz Dejtonskog sporazuma, a istovremeno najavljuje povratak Rusije u Savez za provođenje mira, zaključuje Topić.

Podsjetimo, Upravni odbor PIC-a čine Sjedinjene Američke Države, Italija, Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Kanada, Japan, Turska i Evropska unija. Rusija je formalno i dalje članica, ali ne učestvuje u radu OHR-a zbog protivljenja imenovanju Christiana Schmidta.

Dnevnik možete gledati na O kanalu u 18:20, ili na oficijelnom youtube kanalu https://www.youtube.com/@odnevnik