U birački odbor sa ispisnicom iz stranke: Među prijavljenim i 40 funkcionera Dodikovog SNSD-a

Do održavanja lokalnih izbora ostalo je nešto manje od dva mjeseca. Prošle sedmice Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine ponovo je raspisala javni konkurs za imenovanje predsjednika biračkih odbora i njihovih zamjenika. Razlog tome je taj što se u nekim od opština niko nije prijavio da bude u biračkom odboru, ali i zbog činjenice da su počele pristizati pritužbe na pojedine kandidate koji su željeli da budu na ovim pozicijama, jer se povezuju sa političkim strankama.

Izigravanje zakona

Naime, prema Izbornom zakonu BiH, predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi političke stranke niti obavljati dužnost u organima političke stranke, udruženja ili fondacije organizaciono ili finansijski povezanim s političkom strankom, niti smiju biti uključeni u bilo kakve aktivnosti političke stranke i moraju biti u mogućnosti da obavljaju svoje dužnosti na politički nepristrasan način.

- Nažalost, imamo saznanje da se pojedinci iščlanjuju formalno iz političkih stranaka, konkurišu za mjesto predsjednika ili zamjenika predsjednika biračkog odbora, da bi se vrlo vjerovatno vratili u članstvo nakon izbora. Ovo što se radi je samo izigravanje putem formalizma, dok suštinski ta lica ostaju vjerna strankama i ne postoji nijedan dokaz da će moći svoj posao da vrše na politički nepristrasan način, kako je propisano Izbornim zakonom, kaže Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH.

Ističe da su CIK-u uputili prijave da Komisija još nije postupila po ovim prijavama, te se ne zna kakav će stav zauzeti.

- Međutim, ono što je takođe bitno naglasiti jeste da se mnoga lica čak i ne iščlanjuju iz političkih stranaka, već mi imamo dokaze u vidu fotografija da se lica koja su konkurisala i koja su već izabrana za predsjednike/zamjenike predsjednika nalaze na sjednicama mjesnih odbora određenih stranaka, koja se nalaze na internim sastancima određenih stranaka. Dakle, lako je dokazati povezanost tih lica, iako formalno jesu ili nisu članovi, to je sada čak i manje bitno, ukazuje Ožegović.

Među onima koji su slali pritužbe CIK-u je i lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović, koji nam kaže da je ova stranka prijavila nekoliko primjera.

- Mi smo poslali prijavu CIK-u, jer smo našli najmanje 40 funkcionera SNSD-a, među kojima je, između ostalih, i predsjednik mladih SNSD-a, kao i mnogi drugi. Imena nisu poznata široj javnosti, ali su ti ljudi u lokalnim zajednicama prepoznati kao istaknuti aktivisti, članovi, funkcioneri SNSD-a. Mi smo poslali CIK-u pritužbu, uz prateću dokumentaciju, fotografije i odluke, iz kojih se vidi da su oni, a koji su izabrani za predsjednike biračkih odbora, politički veoma pristrasni. Očekujemo reakciju CIK-a u smislu ne samo da se ti ljudi skinu već i da se oni na neki način procesuiraju i kazne zbog lažnog prijavljivanja. Postavlja se pitanje zbog čega vladajuća stranka pokušava i lažnim prijavljivanjem svojih istaknutih funkcionera na neki način izmanipulisati izbornu volju građana. Da imaju časne i čiste namjere, ne bi se bavili ponovo ovakvim spletkama, naglašava Vukanović.

Predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić ranije je kazala da su se pritužbe odnosile upravo na to da su kandidati aktivni u nekim strankama i da zato ne mogu biti imenovani u odbor.

- Pored toga, žale se i sami kandidati, a dio njih prigovara zato što nisu uzeti u obzir kao kandidati. Neke smo odbili, jer nisu dostavili neophodnu dokumentaciju, sad pokušavaju da to isprave, pa da ih uvrstimo kao kandidate. Jedan dio kandidata dobija prigovore da su presuđeni ratni zločinci. Toga je isto bilo, ne previše, ali je sigurno jedan takav slučaj bio, kazala je Hadžiabdić.

Mustafa Arifović, predsjednik Gradske izborne komisije Zvornik, kaže da lično nije čuo ili da mu je neko rekao “evo, taj kandidat je predložen na inicijativu političkog subjekta, pa se sam prijavio tu”.

Lažna izjava

- Ali, pretpostavka je da će sigurno biti takvih kandidata. Mi smo u samom početku, prije ovih aktivnosti, razgovarali s članovima Centralne izborne komisije BiH o tome kako spriječiti to lažno predstavljanje. Svaki kandidat je svjestan da mora potpisati izjavu da nije aktivni član političkog subjekta i, ako se nešto suprotno dokaže kasnije u izbornom procesu, onda je dao lažnu izjavu što vodi krivičnim posljedicama, ističe Arifović, te se nada da će izmjene Izbornog zakona koje su donesene napraviti iskorake i da će doprinijeti transparentnijim izborima.

Ponovo objavljeni javni konkurs za imenovanje predsjednika/zamjenika predsjednika biračkih odbora u osnovnim izbornim jedinicama u Bosni i Hercegovini otvoren je do 16. augusta.