U biračke odbore neće ići stranačka lica: CIK ima "asa u rukavu" ukoliko pozicije ne budu popunjene?

Rok za prijavu na ponovljeni konkurs za imenovanje predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora u osnovnim izbornim jedinicama u Bosni i Hercegovini istekao je u petak. Ono što slijedi jeste obrada prijava, nakon čega će biti poznato da li su sva mjesta popunjena. Centralna izborna komisija BiH trebala bi da imenuje oko 12.000 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, a koji ne smiju biti stranački ljudi.

Prema Izbornom zakonu BiH, predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi političke stranke niti obavljati dužnost u organima političke stranke, udruženja ili fondacije organizaciono ili finansijski povezanim s političkom strankom, niti smiju biti uključeni u bilo kakve aktivnosti političke stranke i moraju biti u mogućnosti da obavljaju dužnosti na politički nepristrasan način.

- Dakle, to je jedan veoma širok dijapazon lica koja ne smiju biti članovi i očigledno je da Centralna izborna komisija već sada ima probleme sa popunjavanjem dijela biračkog odbora. Ukoliko ne uspije, morat će naći neki način, neki model kako da ih popuni, jer očigledno je da joj ovim javnim pozivima to ne ide od ruke. Birački odbori ne mogu ostati nepopunjeni, pogotovo ne u smislu predsjednika i njihovih zamjenika koji su najbitniji u svim biračkim odborima. Međutim, ukoliko se pristupi na način kako nije trenutno propisano zakonom, svako postupanje bilo bi protuzakonito, naglašava Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH.

Predsjednik Strateškog odbora Koalicije Pod lupom Vehid Šehić ističe da treba sačekati obradu prijava nakon ponovljenog javnog poziva kako bi se vidjelo koliko ljudi nedostaje.

- Praksa je bila i do sada, a svjedoci smo da su mnogi članovi biračkih odbora u prethodnim izbornim ciklusima, kao i osobe koje su obavljale funkciju predsjednika, znali dan prije izbora otkazivati rad, a onda su gradske i opštinske izborne komisije iz svojih članova imenovale kandidate za biračke odbore. Vidjet ćemo da li će to biti potrebno i na ovim izborima. Moram spomenuti da se za predsjednike i potpredsjednike javljaju članovi političkih stranaka koji su čak i u rukovodstvima određenih mjesnih odbora tih političkih subjekata. To je sve razlog zašto mi stvarno moramo izvršiti pritisak na vlasti u Bosni i Hercegovini da sljedeće izbore 2026. dočekamo sa novim tehnologijama, naglašava Šehić.

Vrijednost glasa

Jedan od razloga za ponavljanje konkursa bio je i taj da su nakon prvog konkursa počele pristizati pritužbe na pojedine kandidate koji su željeli da budu na ovim pozicijama jer se povezuju sa političkim strankama, a o čemu je Oslobođenje ranije pisalo. Sve glasnije se može čuti sa terena i kako se već sada kupuju glasovi.

- Tu je meni najveća odgovornost građana - birača. Uvijek sam želio da svaki građanin/birač daleko više cijeni sebe i svoju vrijednost. Da ne dozvoli da ga bilo ko potcjenjuje i da ga plaća 50 ili 100 maraka. Svaki od njih daleko više vrijedi od tih koji to nude, poručuje Šehić.