Trgovska gora ušla u novu fazu, bageri na terenu dok BiH traži hitnu reakciju
U Čerkezovcu se ravna teren pred početak gradnje
Na Trgovskoj gori bageri ravnaju teren na mjestu gdje je planirana izgradnja odlagališta nuklearnog otpada. Na prostoru ove nekadašnje vojne kasarne, prema informacijama iz hrvatskog Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE Krško, do sada je uklonjeno osam objekata i svi pripremni radovi će biti gotovi do juna.
Dopuštena sredstva
- Rušenja objekata na Trgovskoj gori prije studije uticaja na životnu sredinu je gaženje posljednjih krhotina povjerenja u slučaju gdje se na granicu sa BiH planiraju izgurati radioaktivni otpadi iz Nuklearne elektrane Krško, ali i spektar drugih opasnih otpada sa teritorije Hrvatske, od medicinskih do onih iz industrije. Jasno je sve bilo još 1999. godine, jasno je bilo da je to politički trasiran proces, s obzirom na to da su političari u saboru Hrvatske odabrali lokaciju, ali riječ je o nečemu toliko lošem da je malo ko mogao u to da povjeruje. I dan-danas je nevjerovatno da se to dešava, ali mašine su na terenu. Mi moramo hitno iskoristiti doslovno sva zakonski dopuštena sredstva. Dobro je da se diplomatija napokon pokrenula, ali moramo daleko jače i više, kazao nam je Mario Crnković, član bh. ekspertnog tima i aktivista iz Bosanskog Novog.
On ističe da nemamo konkretan način zaustavljanja namjere da na Trgovsku goru dođu radioaktivni i drugi opasni otpadi, ali odustati se neće.
- Neki segmenti slučaja Trgovska gora zaista jesu kompleksni, ali filozofiranje i uglađeni pristupi nam ne daju rezultate. Vrijeme je za ofanzivu na inostranom planu ili za jasno istaknutu bijelu zastavu, mi treće opcije nemamo, jasan je Crnković.
Albin Muslić, Bišćanin u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, tražio je od Vijeća ministara BiH da djeluje prema vlastima Republike Hrvatske kako bi ovi poštovali ESPO i Arhušku konvenciju, dva ključna međunarodna dokumenta koja štite životnu sredinu i osiguravaju učešće javnosti u donošenju odluka.
- Svi zahvati na okolišu između dvije države podrazumijevaju konsultiranje, ali i zaustavljanje svih radova koji bi potencijalno ugrožavali zdravlje i narušavali životnu sredinu susjedne zemlje. No, očito je da vlasti Republike Hrvatske ignorišu međunarodne dokumente. Jednostavno se ponašaju u isključivom interesu da im odlagalište treba. Pritom, naglašavam, njima je Republika Slovenija nudila da taj radioaktivni opad odlažu u sastavu slovenskog rješenja za NE Krško. Zbog cijene, oni su odlučili da to ne prihvate i sad pokušavaju da to instaliraju na granicu BiH, što je neprihvatljivo, govori nam Muslić.
Bilateralni pregovori nisu urodili plodom i BiH će morati štititi svoja prava kod međunarodnih institucija. Prvi korak je najavljeno saslušanje 15. maja pred sekretarijatom ESPO konvencije u Genevi.
- Vjerujem da ćemo to uspješno predstaviti, jer ovo je jedno od rijetkih pitanja za koje u BiH postoji potpuni konsenzus, a tiče se života svih građana bez obzira na etničku pripadnost. Volio bih da je to princip rada naših institucija vlasti kod svih pitanja. Očekujem da će BiH spremno nastupiti i da će vlasti RH obustaviti sve dalje aktivnosti na izgradnji tog skladišta, optimista je Muslić.
Sinergija sa Siskom
Sljedeći korak Hrvatske, u najavi ovog projekta, jeste formiranje komisije koja će studiju uticaja na okolinu dati u javnu raspravu.
- Tu se nadamo sinergiji sa nevladinim organizacijama i građanima Hrvatske, koji su također protiv tog projekta. On ne pogađa samo nas u BiH, svi oni koji žive na području Petrinje, Siska, a naročito obalnog prostora rijeke Save su oštećeni. Bilo kakav negativan uticaj po okoliš koji bi se reflektirao na Unu posljedično zahvata i pojas Save. Bojazan tog dijela stanovništva, kao i međunarodni aspekt, hrvatske vlasti potpuno ignorišu, smatra Muslić.
Zaključuje kako je najkraći put da se problem riješi potpisivanje bilateralnog sporazuma kojim bi se Hrvatska obavezala da neće graditi jedan takav centar.