Treba li se Čović početi brinuti: Koliko je zaista jak blok pet hrvatskih stranaka
Sa sastanka rukovodstava HDZ-a 1990, HRS-a, HNP-a, HDS-a i HSS-a
Prekjučer je održan sastanak lidera pet političkih stranaka sa hrvatskim predznakom - HDZ 1990, HRS, HNP, HSS i HDS-a, s ciljem postizanja dogovora o zajedničkom djelovanju unutar ovog političkog bloka.
Zajedničke poveznice
Predstavnici ovih stranaka izrazili su spremnost za zajednički nastup na predstojećim općim izborima na svim nivoima - Predsjedništva BiH, Parlamentarne skupštine BiH, Federacije BiH, RS-a, te u pojedinim kantonima u FBiH.
- Ovih pet stranaka, uz sve zajedničke poveznice koje imaju, imaju i svoje različitosti. Održali smo sastanak i pokušavamo napraviti neki osnov da prevaziđemo različitosti koje imamo između sebe i da nađemo zajednički nazivnik koji bismo ponudili biračima. Dakle, da im ponudimo nešto novo, da to ne bude grubi skup znakova i da ponudimo zajedničke politike koje bi se prezentirale ubuduće, rekao je za Oslobođenje Mario Karamatić, predsjednik Hrvatske seljačke stranke (HSS).
Govoreći o snazi koju ova grupacija stranaka ima, Karamatić ističe da po projekcijama lokalnih izbora, ali i onih prije, imaju sigurno više od 30 posto legitimiteta hrvatskog biračkog tijela u BiH, što je, kako kaže, respektabilan rezultat. Upitali smo ga da li je to dovoljno da se na izborima suprotstave politici Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH.
- Imamo mi sa HDZ-om zajedničkih politika koje se svode na jednakopravnost hrvatskog naroda, pridržavanja rezolucija i stavova koje je Hrvatski narodni sabor (HNS) prije donosio. Ne smatramo uopće ovo što sada zasjeda Hrvatskim narodnim saborom. Vidjet ćemo. Hrvatski narod će na izborima odlučiti šta i kako. Što se nas tiče, radi se o strankama koje se nikada nisu ogriješile o hrvatski narod u političkom smislu. Znači, niko od predsjednika ovih stranaka, kao nijedna stranka, nikad nije sudjelovao u raznim alijansama, platformama i slično. Ono što se može očekivati je beskompromisna borba za prava, kako našeg naroda u BiH, tako i svih građana koji žive u BiH, kaže Karamatić.
Još jednom je ponovio da su se usaglasili da će zajednički izaći na nivou člana Predsjedništva BiH, države, FBiH i RS-a, ali da programe još nisu usaglasili.
- To bismo trebali uraditi u idući mjesec i nakon toga ćemo te programe ponuditi biračima, a onda neka oni ocijene vjeruju li više nama ili ovim koji već dvadeset godina pričaju istu priču, a ništa ne rade na pitanju ostvarivanja jednakopravnosti Hrvata kao političkog naroda u BiH, zaključio je Karamatić.
Razim Halkić, poslanik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, kaže za naš list da u ovom slučaju - u ukrupnjavanju imaju veću šansu.
- Te platforme su dobre i to pokazuje da, kad je zajednički interes u pitanju, kao što je bio projekat izbora bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, gdje se jedanaest stranaka udružilo, to daje rezultat. Tako da, kad govorimo o ovom hrvatskom bloku, te stranke sa manjim brojem glasova mogu, ako ujedine snage, parirati HDZ-u i njihovoj politici. Dok god je HDZ prejak, ne postoji ni nekakva opozija u tom hrvatskom korpusu, kaže Halkić.
Amra Junuzović-Kaljić, zastupnica NiP-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, kaže da podržava sva moguća prava o bilo kakvom koaliranju, usaglašavanju...
Negativni odnosi
- Što su snažniji i veći blokovi, snažniji je glas i vrlo je važno da se glas svakog građanina negdje reflektuje. U osnovi, podržavam tu slobodu dogovaranja, odnosno formiranja većih blokova sa snažnijim glasom i snažnijim uticajem, kaže Junuzović-Kaljić.
Kaže da ne bi govorila o zajedničkom nastupu hrvatskih stranaka kao vrsti suprotstavljanja politici HDZ-a BiH.
- Ne bih govorila o suprotstavljanju, već o predstavljanju građana. Ne možemo polaziti od činjenice da odmah imamo negativne odnose jedni prema drugima. O svemu treba razgovarati. Sva okupljanja, politička promišljanja, sve je to u demokratiji potrebno i važno, rekla je Junuzović-Kaljić za naš list.