Trajni i vrijedan zapis o Mladim muslimanima uobličen u knjigu

Čitaonica Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu bila je mala da primi sve zainteresovane za razgovor o knjizi “Između vere i nacije: Pokret Mladi muslimani 1939-1990” autora dr. Ivana Ejuba Kostića. Razgovor je bio prvi u nizu planiranih događaja u okviru Društvenog foruma socijalnih studija koji obuhvata serijal javnih rasprava, tematskih debata i drugih stručno utemeljenih diskusija. Forum je pokrenuo časopis Socijalne studije. Prof. dr. Belma Buljubašić glavna je urednica časopisa, a ujedno je moderirala prvi razgovor i ugostila autora dr. Kostića.

Godine istraživanja

Dr. Kostić je na knjizi radio još od 2015. Godine istraživanja, prikupljanja arhivske građe, materijala kojima raspolaže Udruženje Mladih muslimana danas, iskaza članova, intervjua sa pripadnicima Pokreta, sudskih materijala, iznjedrile su vrijedan rukopis koji ostaje trajan svjedok historije. Prof. dr. Buljubašić istakla je da je autor u knjizi dao dobar teorijski okvir, te objasnila da Pokret posmatra kroz tri etape: period formiranja Pokreta i masovnih hapšenja koji završavaju u 50-im, potom socijalistički period, te period od dvije godine kada ljudi koji su bili osuđeni tokom Sarajevskog procesa 1983. izlaze na slobodu. Autor je dao i vrlo detaljan pregled historije BiH.

- Ako govorimo o 1939, govorimo o godini koja se vezuje za najavu Drugog svetskog rata. Ali, pored toga, i za sporazum Cvetković-Maček i to deljenje i komadanje Bosne i Hercegovine između Srbije i Hrvatske, istakao je dr. Kostić, naglašavajući da se kod bosanskih muslimana, usljed brojnih historijskih previranja, pojavila praznina o kojoj su intenzivno počeli razmišljati posebno mladi ljudi.

Čitaonica je bila ispunjena do posljednjeg mjesta/Matea Jerković

Naglasio je da je višeslojni splet okolnosti imao veliki utjecaj na njihovu misao i formiranje.

- Vrlo važno je da naglasimo da su u tom momentu prevashodno bili društveno, edukativno, obrazovno usmereni, te su išli ka ideji da se radi sa mladim ljudima, da se mladi ljudi osnažuju, edukuju, objasnio je autor.

Smatra da su bili neka vrsta prosvjetitelja. Prof. dr. Buljubašić istakla je da je autor obradio i period Drugog svjetskog rata, nastanak Handžar-divizije, i jasno precizirao da muslimani nisu primili nacističku ideologiju i nisu podržavali Nijemce.

- Meni je bilo vrlo važno da se prvenstveno posvetim tom pitanju saradnje Mladih muslimana sa Handžar-divizijom, što se i instrumentalizuje u neke dnevnopolitičke svrhe i nacionalne pretenzije susednih država kada govorimo o BiH, rekao je dr. Kostić, naglasivši da iz osnovne grupe, osnivača Mladih muslimana, niti jedan nije bio u Handžar-diviziji.

Osvrnuo se i na stapanje sa Udruženjem El-Hidaje, objasnivši da u NDH nije postojala mogućnost formiranja bilo kakvog udruženja, izuzev Ustaške mladeži. Zbog toga su se pripojili El-Hidaji, ali da je iz zapisa vidljivo da su bili vrlo skeptični, te da se radilo samo o strateškom potezu. Neki su odlučili da se više približe Merhametu. Naglasio je da je unutar Mladih muslimana postojala vrlo snažna distanca od ustaške ideologije.

- U tri navrata su vođeni razgovori sa predstavnicima Ustaške mladeži, ali su Mladi muslimani predvođeni prvom generacijom u potpunosti odbili bilo kakvu saradnju, a kamoli ulazak u takvu organizaciju, istakao je dr. Kostić.

Autor je na knjizi intenzivno radio godinama/Bookhana

Što se tiče odnosa El-Hidaje i Mladih muslimana, dr. Kostić je istakao da je riječ o veoma kompleksnom pitanju. Osnovna grupa je zadržala određenu kritičku distancu. Kasnije je formirana i tajna grupa. Nakon Drugog svjetskog rata, uslijedili su brojni progoni, zabrane, suđenja, te zatvorske i smrtne kazne. Vlasti nisu imali dovoljno podataka, informacija niti znanja. Autor je istakao da su osuđeni samo zato što su drugačije mislili. Govorio je i o 60-im i 70-im godinama i časopisima Takvim i Preporod. Posebno se osvrnuo na Sarajevski proces iz 1983.

Pravni apsurdi

- To je bio otvoreni lov, istakao je dr. Kostić, dodavši da se radilo o oštrenju zuba na muslimanskim intelektualcima BiH.

U diskusiji je, između ostalih, učestvovao i Mustafa ef. Spahić, svjedok i jedan od osuđenih u Sarajevskom procesu iz 1983. Efendija Spahić prisjetio se okolnosti pod kojima su se Mladi muslimani proganjali i kako je Pokret bio etiketiran tokom različitih godina. Ukazao je i na pravno-formalne apsurde tokom Sarajevskog procesa.

- Nikad nijednog socijalističkog komarca nismo zgazili, istakao je ef. Spahić.

Iskazao je zahvalnost dr. Kostiću zbog važnog istraživačkog rada koji je uobličen u knjigu.