Svake godine je sve više birača, a sve manje stanovnika u BiH: Kako?
Približavaju se izbori i svi akteri ovog procesa u BiH, od nezavisnih promatrača do političkih stranaka, spremni su za još jedan vanredni napor. Međutim, kako su izbori prečesto, svake dvije godine, rijetko se desi da se zastane i porazmisli o nekim važnim pitanjima, ali i nelogičnostima koje prate cijeli proces.
Matični uredi
- Nemamo odgovor zašto je, na primjer, izlaznost u RS-u sa 54,5 posto značajno veća nego u FBiH, gdje je izlaznost 48 posto, ili zašto je za deset godina broj birača u Bihaću i Cazinu pao za oko 10 hiljada, dok je broj u Bužimu i Bosanskom Petrovcu rastao? Ali, kad smo kod teme gubitka broja stanovnika, kako je moguće da je za 18 godina broj registrovanih birača u BiH porastao za milion, pita se profesorica Vildana Alibabić iz Bihaća, koja je javno progovorila o svemu ovome.
Prema evidenciji CIK-a BiH, na izborima 2002. godine evidentiran je 2.342.141 birač, na izborima 2004. bilo ih je 20 hiljada manje, a potom svakog idućeg ciklusa taj broj je rastao u prosjeku za stotinu hiljada birača, da bi tokom izbornog ciklusa 2020. taj broj bio 3.384.244. U odnosu na 2004. broj birača se uvećao za oko milion i šezdeset hiljada. Zašto je to tako, odgovor smo potražili i u CIK-u.
- Centralni birački spisak sačinjava se i vodi na osnovu podataka iz službenih evidencija koje vodi nadležni državni organ, te drugih javnih isprava o državljanima BiH koje vode CIKBiH i drugi nadležni organi, a na osnovu isprava i podataka koji se dobiju neposredno od građana.
Za tačnost i ažurnost podataka potrebnih za izradu centralnog biračkog spiska odgovoran je organ nadležan za vođenje službenih evidencija. Nadležni matični uredi dužni su da iz evidencije o jedinstvenom matičnom broju, prebivalištu i boravištu dostave svaku promjenu koja utiče na ažurnost centralnog biračkog spiska u pisanoj formi najkasnije u roku od sedam dana od dana kada je promjena nastala, kazala nam je Rubina Čengić iz Ureda za informisanje CIK-a BiH.
Nadležni organi također su dužni da čuvaju dosjee dokumenata u koje CIK uvijek može izvršiti uvid.
Kalkulisanje
- Mislim da smo neposredno poslije rata u BiH imali baby boom, a ta djeca su posljednjih godina stasavala i sticala biračko pravo. To je bilo vrijeme optimizma u BiH, nije još bio zaživio ovaj kapitalizam gdje porodice kalkulišu s troškovima, pa dođu do zaključka da ne mogu priuštiti djecu. Uz ostale faktore koji su nas pratili, sasvim je izvjesno da ćemo tek u narednim godinama osjetiti strmoglav pad i broja birača, kazao nam je Samir Jodanović iz Razvojne agencije USK-a.
No, to što država ostaje bez ljudi dosad nije zabrinulo domaće vlasti.
