Suđenje stoji zbog šutnje Zagreba: Jozo Petrović i dalje nedostupan pravosuđu BiH
Kantonalni sud u Širokom Brijegu/Screenshot Facebook
Iako je optužnica protiv Joze Petrovića za ratni zločin nad ratnim zarobljenicima u Ljubuškom potvrđena, suđenje u ovom predmetu nije počelo ni nakon skoro dvije godine, prenosi FENA.
Vijest o potvrđivanju optužnice je objavljena 13. decembra 2023. godine, a predmet od tada stoji u mjestu.
- Optužnica je potvrđena od strane Županijskog suda Široki Brijeg, dana 13. decembra 2023. godine, dok u istom predmetu još uvijek nije zakazano ročište za izjašnjenje o krivnji optuženog, rekla je za Detektor Petrunjela Matijević, glasnogovornica Tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona.
Ranije je iz ovog tužilaštva navedeno da je Petrović optužen jer je, za vrijeme rata u BiH, te oružanih sukoba između Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije RBiH (ARBiH), kao pripadnik Vojne policije HVO-a postupao suprotno pravilima kojima se zabranjuje da se zarobljenicima nanose povrede života ili tjelesnog integriteta.
Oni su dodali i da je Petrović, u vremenskom razdoblju od aprila do sredine juna 1993. godine, u vojnom zatvoru u prostorijama bivšeg ministarstva unutrašnjih poslova u Ljubuškom, nečovječno postupao i nanosio povrede tjelesnog integriteta ratnim zarobljenicima H.L. i M.Š., pripadnicima ARBiH.
- Tokom istrage prikupljena je obimna materijalna dokumentacija i saslušan je veći broj svjedoka, a osumnjičeni je ispitan putem međunarodne pravne pomoći, poručili su tada iz Tužilaštva.
Petrović do danas nije dostupan pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine, jer se nalazi na teritoriji Republike Hrvatske, kojoj je nekoliko puta upućen zahtjev za pružanje međunarodne pomoći, kazali su iz Kantonalnog suda u Širokom Brijegu.
- Županijski sud Široki Brijeg je 14. decembra 2023. uputio zamolnicu putem Ministarstva pravde BiH radi pružanja međunarodne pravne pomoći, nadležnom pravosudnom tijelu Republike Hrvatske, u cilju uručenja optužnice, obavijesti o potvrđivanju optužnice, liste branitelja i dostavnice za optuženog Jozu Petrovića, odgovorio je za Detektor glasnogovornik Kantonalnog suda u Širokom Brijegu Tomislav Mandić.
On je dodao i kako su iz Kantonalnog suda dva puta, u aprilu 2024. i maju 2025. godine, upućivali urgencije prema Ministarstvu pravde, radi postupanja po navedenoj zamolnici, ali da do danas nisu dobili rješenje.
- Ministarstvo pravde BiH je obavijestilo ovaj sud da je zamolnica upućena nadležnom organu Republike Hrvatske, međutim do danas nije dostavljena povratna informacija o statusu predmetne zamolnice, dodao je Mandić.
Na upite novinara Detektora i više urgencija nisu odgovorili iz Ministarstva pravde BiH, kao ni iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, dviju institucija koje bi trebale razmjenjivati podatke u ovakvim slučajevima.
Bivši tužilac i sudija Vehid Šehić je naveo kako je nedostupnost optuženih i osumnjičenih u predmetima ratnih zločina veliki problem, jer je teško očekivati da pravda bude zadovoljena dok osumnjičeni umiru. Smatra kako je najveći problem u tom procesu saradnja pravosudnih institucija u regiji.
- Ja znam da postoji mogućnost da se ustupi predmet pravosuđu Hrvatske, da ga oni završe, međutim izgleda da se i to ne uspijeva uraditi. To je samo dokaz koliko smo daleko mi od istinskog suočavanja s prošlošću, dodao je Šehić.
Na problem nedostupnosti osumnjičenih i optuženih ukazala je i sutkinja Joanna Korner, koja je u ranijim izvještajima za OSCE iznijela zabrinjavajuće rezultate rada Državnog tužilaštva u procesuiranju ratnih zločina. Prema njenoj analizi, rješenje bi bilo ustupanje predmeta državama u kojima se osumnjičeni nalaze, prije podizanja optužnice.
- Ustrajati na istrazi i optužnici, kada ne postoje realni izgledi da će glavni pretres biti održan u bliskoj budućnosti, znači gubiti vrijeme i resurse i Tužilaštva i Suda BiH, pojasnila je Korner.
Ona je navela kako je primarno unaprijediti regionalnu saradnju, bilo kroz hapšenja i vraćanja osumnjičenih u BiH ili kroz veću spremnost stranih pravosudnih institucija da provode krivične postupke.
Za Šehića, prva adresa u tom postupku jesu ministarstva pravde, koja bi trebala pokrenuti prvi korak procesa regionalnih pregovora i pronaći način kako da ovakvi predmeti budu procesuirani.
- Nemoralno je da štitite nekog ko je osumnjičen za ratni zločin. To je meni neka vrsta saučesništva i prikrivanja. Nažalost, mi živimo u jednom takvom ambijentu, jer u mnogim državama regiona osumnjičeni za ratne zločine su nacionalni heroji, rekao je Šehić, javlja BIRN BiH.
U augustu 2025. godine Tužilaštvo BiH je objavilo kako trenutno imaju 86 aktivnih predmeta ratnih zločina, u fazi istrage po prijavama, od čega 245 protiv nedostupnih osoba. Detektor je ranije izvještavao kako je glavni državni tužilac Milanko Kajganić u martu predstavio godišnji izvještaj o radu Tužilaštva BiH, navodeći da su poteškoće Odjela za ratne zločine vidljive kroz broj neriješenih predmeta, koji iznosi 192, od čega su u 90 predmeta osobe nedostupne pravosudnim organima BiH.
