Startup afera teška 1,2 miliona KM: Balić kuka čim pare ne odu njemu
Kerim Balić, prvi slijeva
Afera vezana za javni poziv Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta FBiH vrijedan 1,2 miliona KM za razvoj startup ekosistema pretvorila se u otvoreni sukob između tri strane - poduzetnika Senada Šantića, vlasnika kompanije ZenDev (jedne od tri firme koje čine konzorcij Techstars Sarajevo), Kerima Balića, suvlasnika sarajevske firme Bloomteq, predsjednika Općinske organizacije SDA Novo Sarajevo i člana Glavnog odbora SDA, te federalnog ministra razvoja, poduzetništva i obrta Vojina Mijatovića, ujedno i zamjenika predsjednika SDP-a BiH.
Pažnja i navika
Podsjetimo, u martu ove godine Ministarstvo na čijem je čelu Mijatović raspisalo je javni poziv o dodjeli poticajnih finansijskih sredstava za implementaciju projekta “Razvoj startup ekosistema” s rokom od devet dana, a pobjednik je bio konzorcij koji čine ZenDev d. o. o. Mostar, 38X Ventures d. o. o. Sarajevo i Fondacija za društveno-ekonomski razvoj 787 Sarajevo, u partnerstvu s američkim Techstarsom. Bloomteq, kompanija u suvlasništvu Kerima Balića, bila je drugorangirana, a iz nje kažu da je procedura javnog poziva trajala devet dana te da je za to vrijeme bilo nemoguće prikupiti svu traženu dokumentaciju. No, prikupili su je, ali i podnijeli krivičnu prijavu protiv Mijatovića tvrdeći da je poziv bio namješten. Ključni dokaz, prema njihovim tvrdnjama, bila je Šantićeva izjava u jednom podcastu u kojoj je rekao da su njegovi saradnici razgovarali s ministrom prije objave poziva i da im je on tada objasnio kako se za takve projekte mora raspisati javni tender. Iz Bloomteqa smatraju da je time javno potvrđeno da je poziv bio dogovoren unaprijed i da je proces netransparentan, te navode da su rezultati objavljeni tokom praznika i da prijave nisu mogle biti realno pregledane.
Posebni odjel Federalnog tužilaštva (POSKOK) potvrdio je za Oslobođenje kako je 16. oktobra 2025. godine dostavljena prijava protiv Mijatovića, te je ona evidentirana u Sistemu za automatsko upravljanje predmetima (TCMS) Posebnog odjela.
U opširnom otvorenom pismu Šantić odbacuje optužbe o korupciji i tvrdi da je njegova izjava izvučena iz konteksta, te da su sastanci s institucijama bili transparentni i da je Bloomteq pokrenuo kampanju “iz gorčine poraza”.
- Da li se ovdje zaista radi o borbi protiv korupcije ili o reakciji iz gorčine onih koji su navikli da dobijaju ono što žele na javnim pozivima i tenderima, pita Šantić u pismu.
On dodaje kako je spreman pred svim nadležnim pravosudnim organima potvrditi da sa njegove strane nije bilo nikakvih navoda, niti da je ikada imao utisak kako je Vlada Federacije BiH ili resorno ministarstvo na bilo koji način pogodovalo bilo kojem od učesnika javnog poziva, pa ni kompaniji Bloomteq.
- Ako sve ovo uzmemo u obzir, zapitajmo se šta je zapravo vjerovatnije? Da grupa preduzetnika i profesionalaca koji su već izgradili uspješne kompanije, imaju globalni network i ostvarili prepoznate rezultate i reputaciju, koji su zaposlili mlade ljude, transparentno potrošili svaku marku dodijeljenog granta i čak uložili vlastita sredstva kako bi organizovali događaje i doveli Techstars u Sarajevo, sada pokušava “ukrasti” novac od države? Ili da kompanija s jasnim političkim vezama koristi ovu situaciju da sebi vrati pažnju i političke poene nakon što nije prošla na javnom pozivu, naveo je u pismu Šantić.
U međuvremenu, slučaj je prerastao u političku aferu. Mijatović krivi SDA za konstrukciju afere. Rasprava se dodatno zaoštrila javnim sukobima Mijatovića i Sebije Izetbegović na društvenim mrežama, gdje je ministar naveo kako je “čekao kad će se oglasiti gazdarica dvora, da se definitivno potvrdi kako upravo dvor stoji iza političkog montiranja ‘afera’”.
- Zbog poštivanja ovog procesa, s obzirom na to da ste podneli krivičnu prijavu, više se neću oglašavati niti davati informacije nikome sem POSKOK-u, jer postoji očita namera u evidentiranom dogovoru sa pojedinim medijima da se vrše pritisak i klevetanje, naveo je u jednoj od objava Mijatović.
Promašeni ciljevi
Ne treba zaboraviti to da podaci o Balićevom finansijskom angažmanu u okviru budžetskih poticaja otvaraju pitanje - da li on zaista stoji na strani transparentnosti ili koristi isti sistem protiv kojeg govori. Prema javno dostupnim informacijama, a o čemu je Oslobođenje početkom prošle godine i pisalo, Balić je u okviru programa za mlade dobio 4.800 KM subvencije za rješavanje stambenog pitanja. Isti onaj Balić koji je u više intervjua tvrdio da mu “ne treba ništa ni od SDA ni od države” i da “sav posao radi u inostranstvu”. Ova subvencija, iako skromnog iznosa, nosi veliku simboličku težinu - jer se radi o sredstvima namijenjenim onima koji bez takve pomoći ne mogu kupiti prvu nekretninu, a ne politički utjecajnim mladim poduzetnicima koji vode više kompanija. Iako je sve formalno provedeno u skladu sa zakonom, etička pitanja ostaju otvorena: ako javna sredstva za “prvu nekretninu” odlaze u ruke onih koji već imaju riješeno stambeno pitanje - kojim su se javno hvalili i pokazivali ih - i stabilne velike prihode, kojim se Balić također hvalio, onda je cilj programa u najmanju ruku promašen.
Bilo je i poticaja za jednu od firmi u kojoj je direktor u iznosu od 40.056 i 28.038 KM.
