Šta znači dolazak Von der Leyen u BiH? - "EU ne želi sirotinju, nesposobni smo da se dogovorimo unutar kuće"

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen počela je četverodnevnu posjetu Zapadnom Balkanu, tokom koje će se sastati sa liderima Albanije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova i Crne Gore, saopšteno je iz Generalne direkcije Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju. U BiH dolazi danas i prvo će posjetiti Jablanicu, a sutra ujutro će u Sarajevu razgovarati s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto.

Unutrašnji dogovor

Ovo će biti prilika da Von der Leyen razgovara o napretku partnera sa Zapadnog Balkana na evropskom putu, kao i o Planu rasta Evropske unije vrijednom šest milijardi eura. Predsjednica Evropske komisije dolazi u BiH u specifičnom trenutku - nakon katastrofalnih poplava koje su pogodile našu zemlju, ali i Dodikovih poruka kojima omalovažava partnere sa Zapada, hvali BRIKS i Putina. Od EU ćemo, navodi se, tražiti 160 miliona maraka za sanaciju šteta od poplava kroz Fond solidarnosti.

- Bitna je i sama poruka da će doći predsjednica Evropske komisije u BiH, jer znamo kakva je situacija bila u prošlom periodu kada se priča o samim uslovima za dobijanje pregovaračkog okvira BiH. Jako je bitno da se ostavlja dojam ne samo političkoj eliti nego i narodu BiH da EU radi sve što može da zemlja dobije taj pregovarački okvir koji na neki način dalje zbližava BiH sa EU, kaže nam Faris Kočan, profesor na Fakultetu društvenih nauka u Ljubljani.

U cjelokupnoj političkoj atmosferi, gdje se ne nazire mogućnost bilo kakvog dogovora, stale su i očekivane reforme. Od marta konkretnih poteza nema. BiH je mala i siromašna zemlja koja pokušava da unaprijedi poslovni status, a to ne može bez EU, ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović. Kaže kako mora doći do unutrašnje saglasnosti o svim pitanjima koja se postavljaju kao zahtjev Evropske komisije.

- Pogotovo kada se uzme u obzir Plan rasta, koji je stavljen u prvi plan, iz jednog prostog razloga - EU ne želi sirotinju za svojim stolom, da to bukvalno kažem. A ono što oni žele da učine s Planom rasta je da definišu programe i projekte koji su potrebni da bi se ostvarila ekonomska pretpostavka za unapređenje poslovanja i bolje životne uslove građana BiH, ali i drugih zemalja Zapadnog Balkana, govori Pavlović.

Bosna i Hercegovina ima pruženu ruku od Evropske unije i još može popraviti poziciju i po pitanju sredstava iz Plana rasta, ali i otvaranja pristupnih pregovora. Ipak, moraće se jasno opredijeliti u kojem društvu želi biti.

- U kontekstu nove metodologije proširenja, u kontekstu svih tih novih grantova, planova rasta, Berlinskog procesa, ideje sinergičnosti ekonomskog tržišta je jedini pravi put i za EU i za Zapadni Balkan, smatra Kočan.

Novi poziv

Pavlović podsjeća na posljednji izvještaj iz Bruxellesa, kojim je svima odobren paket finansijske pomoći za projekte izuzev BiH.

- Biti na tapetu Evropske komisije i svih drugih zemalja Zapadnog Balkana zato što smo nesposobni da se dogovorimo unutar kuće... Tužno i pretužno za jednu zemlju i za ovaj narod, kaže Pavlović.

Evropska komisija juče je saopštila kako očekuje od Bosne i Hercegovine da zvanično podnese Reformsku agendu, zbog dobrobiti njenih građana.