Šta za nas znači nadzor GP u EU? - Strah od terorizma uništit će privredu BiH
Proteklih dana širom Evrope uveden je nadzor graničnih prelaza. Austrija je ovu mjeru uvela na granici sa Češkom, a Njemačka na granici sa Češkom, Poljskom i Švicarskom. Italija je uvela unutrašnji nadzor na granici sa Slovenijom. Također, Slovenija namjerava da uvede istu mjeru na granici sa Hrvatskom i Mađarskom od sutra.
Četiri kamiona na sat
”Nadzor na unutarnjim granicama trenutno se primjenjuje u devet država članica, uglavnom zbog pojačanih migrantskih kretanja i terorizma. Teroristički napad Hamasa na Izrael pokazuje posljedice u Europi. Hrvatska i Slovenija imaju zajednički cilj sprečavanja nezakonitih migracija”, izjavio je jučer Andrej Plenković, premijer Hrvatske.
Povodom toga kontaktirali smo kabinet direktora Granične policije BiH, gdje su nam kazali da je za prevoz robe preko državne granice nadležna Uprava za indirektno oporezivanje BiH. No, oni s druge strane uopće nisu upoznati s navedenim problemom, tačnije, još nemaju zvaničnih informacija o ponovnom uvođenju bilo kakvih kontrola. Iz Vanjskotrgovinske komore nisu nam mogli precizirati u kojem obimu će se ovo odraziti na našu privredu, te da li postoje mjere sprečavanja gubitaka.
”Još nije poznato u kojem obimu će se provoditi te kontrole i na koji period će se odnositi ova mjera. S tim u vezi, jasno je da se mogu očekivati i utjecaji provođenja ovih mjera na promet robe i usluga, u skladu sa njihovim obimom i intenzitetom. U kojoj mjeri će se to vrijeme produžiti, zavisi od odluke o vrsti, sadržaju, obimu i razdoblju obavljanja kontrole na graničnim prelazima svake zemlje, pa samim tim i kontrole koja se namjerava uspostaviti na granici Italije sa Slovenijom ili Slovenije sa Hrvatskom i Mađarskom”, kazali su nam iz VTKBiH.
Otežat će ova odluka kretanje ljudi prema zemljama Evropske unije, no u puno većem problemu naći će se privrednici, odnosno svi oni koji ovise o uvozu i izvozu robe i usluga, a to je, prema riječima direktora firme Špedicija Balkan, skoro pa 90 posto naše privrede.
”To će dovesti do otežanog prometa, duže će se zadržavati na granicama, što će dovesti do povećanja cijena i usluga. Kamioni ionako dugo čekaju na ovim našim prelazima, odnosno carinjenjima, i to je nešto što se davno trebalo riješiti, ali to je stvar koju treba riješiti naša vlast. Što se tiče Evrope, dobili smo informaciju da hrvatski carinici pregledaju maksimalno četiri kamiona po satu, što dovodi do stvaranja ogromnih gužvi”, kaže nam Danijel Macanović, direktor firme Špedicija Balkan.
Vozači kamiona bespotrebno izgube 26 miliona sati (skoro 3.000 godina) čekajući na graničnim prelazima država zapadnog Balkana, izvijestila je ove sedmice Svjetska banka. Ulaskom Hrvatske u Schengen očekivalo se da će doći do poboljšanja situacije, međutim, desilo se upravo suprotno, odnosno došlo je do još dužih čekanja. BiH je u proteklih 5-6 godina napustilo više od 6.000 profesionalnih vozača, dok je oko 1.500 firmi izvršilo preregistraciju iz BiH u neku od zemalja Evropske unije.
Uvoz s istoka
”Zatvaranje granica će nas dovesti, kako prevoznike, tako i privrednike, u veoma tešku situaciju. Naše poslovanje će biti blizu gašenja, odnosno u teškoj situaciji. Nažalost, ta odluka EU će navesti još veći broj prevoznika iz BiH da ovdje zatvore djelatnost, te da, u najboljem slučaju, preregistruju firmu u nekoj od zemalja EU”, kazao nam je predsjednik Udruženja za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske Nikola Grbić.
Hrana uzgojena ove godine teško da će pokriti i naše potrebe, napominje Darko Ilić, predsjednik Udruženja povrtara Srpske.
”S obzirom na godinu, to nas neće puno pogoditi, jer je izvoz minimalan, pogotovo kad je povrće u pitanju. Eh sad, da li ćemo moći da uvezemo određene stvari i koliko će to koštati, ostaje da vidimo. No, naši najveći uvoznici su Turska i Albanija, sada se polako uključuje Bjelorusija, koja preko Litvanije uvozi luk i krompir, dok je uvoz iz zemalja EU minimalan, nekada je dosta namirnica stizalo iz Italije, ali to više nije slučaj”, ističe Ilić.
