Šta je ključ problema? - Parlamentarci su nam priredili lošu 2025. godinu, a ova će biti gora

Državni Parlament je i prošle godine radio “punom parom” - u znaku hitnih sjednica, često nezavršenih zbog hroničnog nedostatka kvoruma. Dok su se zastupnici i delegati formalno sastajali više od 50 puta, suštinski rad ostao je zarobljen u političkim sukobima i blokadama.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra kako se pokazuje sav raskorak, posebno u redovima onih stranaka koje čine vladajuću koaliciju.

Za zaborav

- Imali smo te vrste raskoraka u jednom trenutku, gdje se pojavio kao neki pokušaj da se stvori, i bila je stvorena, neformalna nova koalicija u Parlamentu BiH, što, naravno, nisu pratili odnosi u Domu naroda, ali isto tako i u Savjetu ministara. Mislim da smo svjedočili tako paradoksalnim stvarima koje su podrazumijevale, zapravo, zaštitu čak i nekih kriminogenih struktura koje su se pojavljivale, a sve zarad dnevnopolitičkih interesa i viših interesa političkih partija koje su participirale u vlasti, kaže Topić.

Rekapitulaciju rada Parlamenta u protekloj godini ocjenjuje kao izrazito negativnu, ističući da je riječ o periodu nazadovanja, posebno kada je riječ o evropskom putu Bosne i Hercegovine.

- Samo natezanje oko reformskih zakona, oko zakona koji bi BiH trebali pomjerati ka Evropskoj uniji, govore koliko je ta godina bila mučna za građane i način na koji su se ponašali oni koji su participirali u vlasti. Da rekapituliram, godina koju treba glede rada Parlamentarne skupštine BiH i posebno Doma naroda što prije zaboraviti, ističe Topić.

Govoreći o produktivnosti i očekivanjima uoči izborne godine, Topić upozorava da dosadašnje ponašanje političkih aktera ne ostavlja prostor za optimizam. Smatra da je status quo postao obrazac političkog djelovanja koji odgovara onima na vlasti.

- Mi smo, ako ćemo slijediti logiku i način ponašanja političkih aktera, vidjeli i možemo zaključiti da je gubljenje vremena njima sasvim normalna i prihvatljiva stvar, te da su oni prvi put u ovom mandatu počeli javno sami upozoravati na izbornu godinu. Čuli smo kako neki od njih spominju izbornu godinu koja, zapravo, znači prestanak rada, znači određene kalkulacije. Tako, ako ćemo slijediti logiku, pa i same njihove izjave, lično ne očekujem neke pomake, jer je status quo njima nešto što je sasvim prihvatljivo i normalno i u čemu su oni naučili da funkcionišu dosta dobro, zaključuje Topić.

Stefan Blagić iz Udruženja ReStart Srpska ocijenio je kako je rad Parlamentarne skupštine BiH u protekloj godini bio slabiji nego ikada ranije.

- Iako PSBiH nikad nije obilovao dobrim radom i usvajanjem puno zakona, a uz to smo navikli praktično da se to dešava, čini mi se da je 2025. godina bila gora nego ikad po tom pitanju. Prvenstveno zbog blokada u Domu naroda, ali nije se ni sam Predstavnički dom nešto posebno usrećio, kazao nam je Blagić, dodajući da ne vidi prostor za optimizam ni u godini koja je pred nama.

Ulazak u izbornu godinu, prema njegovoj ocjeni, dodatno smanjuje šanse za bilo kakav napredak.

- Tako da za stanovnike Bosne i Hercegovine ovo sigurno nisu lijepe vijesti. Ali, živimo u takvom društvu kakvom živimo. Nažalost, i navikli smo na to. Međutim, prošle godine i drugi parlamenti u zemlji nisu briljirali. Prvenstveno tu mislim i na Narodnu skupštinu Republike Srpske, koja je u potpunosti zakazala, odnosno fokusirala se na neka politička pitanja i politička dešavanja oko Milorada Dodika, a mnogo manje je radila, podsjetio je Blagić.

Govoreći o očekivanjima za ovu godinu, Blagić ne vidi realne šanse za veću produktivnost Parlamenta upravo zbog izbornog kalendara.

- Nije realno da će godina biti nešto bolja, niti išta produktivnija. Kad uzmemo januar, koji je praktično gotovo čitav neradni, ostaju nam februar i mart. Čim se izbori raspišu, atmosfera je potpuno drugačija, partije se bore i grabe za vlast. Mnogo teže je išta usvojiti, bilo šta funkcionalno, čitav fokus je na izborima, tako da ja nisam posebno optimističan. Ali, prošla godina je bila zaista poražavajuća u svakom mogućem smislu. Ni legitimitet Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine se nije poštivao, vrlo često su se dešavale te blokade i ne vidim da ćemo iz ove krize izaći do poslije oktobarskih izbora, ističe Blagić.

Politička kriza koju već godinama generira Milorad Dodik, a koja je u protekloj godini kulminirala, direktno se odrazila na rad državnih institucija, prije svega PSBiH, smatra politički analitičar Adnan Huskić. Naglašava da je parlamentarni rad bio u velikoj mjeri instrumentalan i podređen toj krizi.

Pomoć HDZ-a

- Rad Parlamentarne skupštine BiH evidentno je bio instrumentalan u onome što je bilo ključna politička kriza - a to je ova situacija sa Dodikom, sa SNSD-om. Ona se reflektirala na rad Parlamentarne skupštine BiH, ne samo kroz glasanje već i kroz obaranje dnevnih redova. Ukupna učinkovitost PSBiH, ako govorimo o Predstavničkom domu, smanjena je. Još je gora situacija u Domu naroda, jer je jasno da je blokada nastupila prilikom pokušaja izbacivanja SNSD-a iz vlasti i činjenice da je došlo do promjena vezanih za broj delegata. Nakon toga smo imali evidentni pokušaj opstrukcije bilo kakvog razgovora o smjeni ili izbacivanju SNSD-a iz vlasti, u čemu je HDZ svesrdno pomagao, navodi Huskić.

Posebno naglašava da su i pitanja evropskog puta Bosne i Hercegovine postala kolateralna šteta političke krize, jer su čak i ona rješenja za koja je ranije postojala barem nominalna podrška evropskom putu BiH postala žrtva cijele krize.

- Ako je njima agenda ili njihov politički projekat da to obezvrijede, obesmisle državne organe, onda vam je jasno u kom smjeru cijela ta priča ide. Neovisno kakvu konfiguraciju vlasti imate, naprosto je djelovanje SNSD-a ključni problem u BiH, ocjenjuje Huskić.

Dnevnik O kanala u cijelosti pogledajte u nastavku: