Šta će biti s predmetom Respiratori nakon odluke Ustavnog suda BiH? - "Nije po pravilima, ali..."
Ustavni sud Bosne i Hercegovine prošle sedmice je poništio jednu od rijetkih pravosnažnih presuda u predmetima visoke korupcije. Naime, prihvaćena je apelacija Fikreta Hodžića, u kontekstu osuđujuće presude koju mu je izrekao Sud BiH u januaru ove godine, u predmetu Respiratori, a koja se odnosi na povredu prava na pravično suđenje. Iz objavljene odluke Ustavnog suda BiH može se zaključiti da postoji mogućnost da mu se ponovo sudi u dijelu u kojem su mu povrijeđena prava i koji je osporila ova pravosudna institucija.
Pouke i poruke
No, pitanje koje se nameće jeste postoji li pravna mogućnost da neko bude osuđen za djelo koje nije u optužnici. Halil Lagumdžija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, kaže kako pravna mogućnost postoji.
- Nije po pravilima Zakona o krivičnu postupku, ali svakako da postoji i sretna je okolnost da kad se to desi, postoje pravna sredstva gdje se to može preispitati, može sanirati, odnosno, može doći do toga da takva presuda, ako se to već desilo, bude ukinuta i da bude vraćena na ponovni postupak, kaže Lagumdžija.
Kada je u pitanju odgovornost, Lagumdžija ističe da “nije poželjno da nosioci pravosudnih funkcija, uslovno rečeno, prave i takve greške”.
- Ako nije bilo namjere, ne postoji disciplinska, ne postoji ni krivična odgovornost, a dobro je, kažem još jednom, da postoje pravna sredstva, kao što su apelacije gdje se takve greške, kad se već dese, mogu ispraviti, podvlači Lagumdžija.
Glavni tužilac Brčko distrikta Zekerija Mujkanović naglašava da je u “lancu zaštite ljudskih prava u krivičnom postupku Ustavni sud BiH dao mišljenje i utvrdio da su nastupile povrede lica koja su bila pravosnažno osuđena u redovnom sudskom postupku”.
- Prema tome, to pokazuje da su takve povrede moguće i, na kraju krajeva, Ustavni sud je taj koji treba da ih ispravi. Moje mišljenje je da takva vrsta, uslovno rečeno, propusta ne podliježe niti disciplinskoj niti nekoj drugoj odgovornosti, jer sudija i tužilac moraju imati za stav i za mišljenje imunitet koji mu pozitivni propisi garantuju. Iz ovoga treba izvući pouke o kvalitetu rada na ovako teškim predmetima i naći načine da se taj kvalitet rada poboljšava, da ne dobijamo više ovakve odluke, odnosno presude koje moraju biti ispravljane na Ustavnom sudu na način kakav je u konkretnom predmetu, kaže Mujkanović.
Advokat i bivši sudija Vlado Adamović isključuje mogućnost da neko bude osuđen za djelo koje nije optužnicom obuhvaćeno.
- Zakon to ne dozvoljava, izričit je Adamović, te dodaje da postoji zakonska obaveza da se čovjeku u prvom kontaktu sa državom na bilo koji način, a koji je usmjeren na eventualno vođenje postupka, mora reći ono za šta ga se optužuje i dokazi koji to potkrepljuju.
Pojašnjava da je, ako se pogriješi u tom pogledu, zakon jasan.
- Suđenje nije bilo u redu. Ako je to na nivou utvrđivanja Ustavnog suda, onda je to bilo u domenu povrede ljudskih prava i sloboda. Suđenje nije bilo fer i pravično, naglašava Adamović.
Podvlači da je zakon propisao da za mišljenja i postupanja, a ukoliko nisu zloupotrebe, sudije i tužioci ne odgovaraju.
- Dakle, i ta odgovornost sudija i tužilaca je propisana dvojako, ili zloupotrebom stanovitih vrsta, što je domena krivičnog zakonodavstva, ili ponašanja koja predstavljaju disciplinske prekršaje u pogledu stanovitih nesavjesnosti u vršenju poslova. Ali, te stvari treba dokazivati. Napamet se ne može govoriti o tome. Zašto? Zato što je diskrecija sudija i tužilaca da odlučuju, a ukoliko postoji diskrecija, postoji i mogućnost greške i zbog greške se ne odgovara. Zbog zlonamjernih grešaka koje prelaze u kategoriju zloupotrebnosti, tek zbog toga se odgovara. Kada bi iz svake te odluke proizlazila i krivična odgovornost, nekoga ko je to donosio ranije, onda sistem ne bi bio stabilan, kaže Adamović.
O tome da li bi cijeli proces trebalo možda vratiti na početak, Adamović smatra da to ne zavisi od volje ni promatrača, ni komentatora, ni učesnika. Dodaje da je zakon propisao proceduru, koji postupci idu od početka, koji se vraćaju u koju fazu i to je dio izrečenih odluka neposredno viših sudova.
Analiza odluke
- S obzirom na to da se ovdje radi o Ustavnom sudu, dakle povredi ljudskih prava i sloboda, za očekivati je da presude nisu dale dovoljno uvjerenja. Dakle, tim presudama se ne može vjerovati. Onda treba ponoviti postupak, koji će dovesti do novih presuda kojima će se vjerovati. Ali, nije to uvijek tako. Ponekad se u različitim postupcima ne vraća na početak, nego se vraća u određenu fazu postupka. Ovdje je za očekivati da će učesnicima biti data mogućnost da im se saopšti ono zbog čega se terete, a da oni imaju adekvatno vrijeme za pripremu odbranu, navodi Adamović.
Mujkanović napominje kako ne poznaje predmet detaljno.
- Koliko pratim kroz medije, čak i branioci optuženih nisu načisto šta će se desiti sa predmetom. Ono što je sigurno, odluka Ustavnog suda će biti dostavljena Sudu BiH, on će je analizirati i vratiti krivični postupak u fazu u koju smatra da je potrebno kako bi se odluka Ustavnog suda u potpunost ispoštovala, kaže Mujkanović.
Iz Suda BiH za Oslobođenje su kazali da nisu zvanično primili odluku Ustavnog suda BiH.
