Šta bi za BiH značilo pristupanje SEPA-i? Ekonomski stručnjak nam je dao odgovor
Banke će morati smanjiti visinu naknada/Pexels
Odnedavno je u BiH postala moderna još jedna evropska skraćenica - SEPA. Ovaj sistem trenutno obuhvata 41 evropsku državu, odnosno 27 članica EU i 14 zemalja koje nisu članice.
Šta je, zapravo, SEPA i kakve koristi ljudi imaju od eventualnog pristupanja BiH ovom sistemu, za Oslobođenje je pojasnio profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Muharem Karamujić.
Visoke naknade
- Ne možete danas opstati bez računa i bez prebacivanja novca s jednog računa na drugi. U bivšoj državi je platni promet radila Služba društvenog knjigovodstva. Međutim, sad je to funkcija komercijalnih banaka i dobrano im se isplati to što rade, kazao je Karamujić.
Cijela ova priča do sada djeluje kao neka visoka politika. Međutim, od pristupanja BiH SEPA, koristi će imati svaki građanin ove zemlje.
- Mi smo radili neka istraživanja na Ekonomskom fakultetu i pokazalo se da imamo najskuplji platni promet u Evropi. Troškovi platnog prometa u BiH, odnosno naknade koje naplaćuju banke su po šest ili sedam puta veće nego u evropskim zemljama. Ovo sada treba to da anulira. Regulator, a to su agencije za bankarstvo, ne bi smio da dozvoli bankama da zadrže istu visinu naknada, istakao je Karamujić.
Muharem Karamujić: Nećemo morati preći na euro
Kako bi ilustrovao ponašanje banaka u BiH i koliko su, zapravo, visoke naknade koje one naplaćuju prilikom transakcija, Karamujić je iznio i konkretne podatke.
- Kad pogledate, 40 i više posto je prihod iz nekamatnih izvora koji ostvaruju banke koje posluju u BiH, dok je u Evropi taj prosjek 5 do 10 posto maksimalno, tako da je to nešto što banke ovdje iskorištavaju i još to rade, potcrtao je Karamujić.
Entitetske agencije za bankarstvo i sada imaju mogućnost da ograniče visinu naknada koje naplaćuju banke, ali da to ne čine.
- Uvođenjem SEPA, agencije dobijaju dodatni, vrlo snažni argument da ubijede banke u smanjenje iznosa naknada. Ako je jedna cijena platnog prometa, odnosno visina naknada u Austriji, ta ista cijena treba da bude i u BiH. To je vrlo jednostavna argumentacija, jer će isti sistem biti i u Austriji i u BiH. Ako im neko dozvoli da i dalje imaju visoke naknade, biće situacija kao i do sada, ali za to neće biti krive banke, nego regulatori, dodao je Karamujić.
Da bi se naša zemlja mogla nadati prijemu u članstvo SEPA, neophodno je da izmijeni neke od važećih, kao i da usvoji nove zakone. Većinu tih zakona i izmjena treba da usvoje entiteti, s obzirom na to da se radi o pitanjima koja su iz njihove nadležnosti. Na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, koja je počela u srijedu, nalazi se set od nekoliko zakona koji za jedan od ciljeva imaju upravo ispunjavanje uslova za priključenje države SEPA.
Ovaj set obuhvata zakone o platnim uslugama, o elektronskom novcu, o računima za plaćanje, kao i izmjene i dopune zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, o bankama, o mikrokreditnim društvima u FBiH, o deviznom poslovanju, te o lizingu. Također, potrebno je i da BiH uskladi svoje zakone iz oblasti sprečavanja finansiranja terorizma. Njihovo usklađivanje sa evropskim zakonima je i jedan od zadataka kako bismo izbjegli uvrštavanje na sivu listu Moneyvala.
- Spomenuti set zakona predstavlja strateški iskorak FBiH prema Evropskoj uniji. Usudio bih se reći da je usvajanje ovih zakona i izmjena zakona najcjelovitija reforma platnog i finansijskog zakonodavstva u FBiH u posljednje vrijeme, jer se time uspostavlja moderan, siguran i tehnološki napredan sistem platnog prometa usklađen s evropskim standardima, izjavio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević povodom rasprave o navedenim zakonima u federalnom Parlamentu.
Toni Kraljević: Pravi strateški korak ka EU/Damir Deljo
Prelazak na euro
S obzirom na to da je SEPA sistem jedinstvenog platnog prometa za plaćanje u eurima, logičnim se čini pitanje da li će i BiH morati preći na evropsku valutu umjesto sadašnje konvertibilne marke.
- Članice SEPA su i zemlje koje imaju drugačiju valutu od eura. Postoje kursne liste i tržište stranih valuta, tako da to funkcioniše bez problema. Međutim, u slučaju BiH, mi de facto imamo euro. U biti, naša ekonomija je zakačena za euro, jer je fiksni obračunski sistem. Čak mislim da bi najbolje bilo da mi, kao Crna Gora i Kosovo, zamolimo Evropsku komisiju da nam dozvoli da koristimo euro umjesto konvertibilnih maraka i ništa se ne bi promijenilo. Čak bi bilo i još lakše, jednostavnije, jeftinije, jer mi sad samo štampamo marke, imamo trošak na tome, napomenuo je Karamujić.
