Sporna odluka: CIK odbio dodatne posmatrače uprkos ranijoj praksi, stigla reakcija

Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske. Istočno Sarajevo - Lukavica glasanje/Senad Gubelić

Koalicija Pod lupom: Odluka CIK-a je proizvoljna/Senad Gubelić

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Koalicija za slobodne i poštene izbore Pod lupom planirala je provesti građansku, nestranačku posmatračku misiju za Ponovne prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske iz reda srpskog naroda na svih 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica, koji će se održati u nedjelju 8. februara 2026. godine, međutim Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) je odbila akreditovanje dodatnih nestranačkih posmatrača Koalicije Pod lupom.

- Koalicija Pod lupom nema dovoljan broj već akreditovanih posmatrača u Zvorniku, Doboju, Laktašima i Bratuncu kako bi pokrila sva biračka mjesta na Ponovnim prijevremenim izborima, a odluka CIK-a da onemogući akreditovanje dodatnih posmatrača šteti izbornom procesu i ograničava prava posmatrača, saopćili su te dodali da, sudeći prema Instrukciji CIK-a i medijskim natpisima, identična situacija je i sa stranačkim posmatračima.

Iz Koalicije Pod lupom ističu da je Izbornim zakonom BiH propisano samo da se ponovni izbori sprovode na osnovu istih kandidatskih listi i istih izvoda iz Centralnog biračkog spiska koji su korišteni na poništenim izborima, dok za posmatrače to nije slučaj.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Dodatno, podsjećaju, CIK BiH je 2021. godine za Ponovne izbore u Doboju i Srebrenici bez problema akreditovao dodatne posmatrače.

- Zbog toga je jasno da je ovoga puta ovakva odluka CIK-a proizvoljna i da se radi o samovolji koja je na štetu javnog interesa i integriteta izbora, poručili su.

Stoga, Koalicija Pod lupom traži hitnu izmjenu člana 6. stav (1) Instrukcije o postupku provedbe ponovnih izbora za predjednika Republike Srpske i omogućavanje dodatnog akreditovanja posmatrača izbornog dana.

- Nadgledanje izbora od strane nestranačkih posmatrača je u interesu svih, prije svega građana-birača, ali i izborne administracije, političkih stranaka i kandidata na izborima, te doprinosi sveukupnom integritetu izbora, zaključili su.