Socijalna karta Federacije ide pred Vladu
Nakon Predstavničkog, i Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je izmjene Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju. Time su stvoreni uslovi da penzije od februara budu uvećane za 11,6 posto, dok je naredno redovno usklađivanje zakonom predviđeno za 1. juli. O ovome je u novoj epizodi podcasta “Direktno sa Vildanom Selimbegović” govorio federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić, koji je istakao da zakon nije savršen, ali da je u sadašnjim okvirima jedini moguć.
Zajednički zaključci
- Ministarstvo je presjeklo i predložilo ovakav zakon, za koji moram da ponovim kako nije savršen, nije idealan, nije onakav kakav bih ja želio, kakvim ga možda žele mnogi drugi, ali je trenutno u ovoj situaciji jedini realan. Iznos od 11,6 posto je možda iznos za koji ne bi bile uvećane penzije da je ostao na snazi trenutni propis, one bi rasle otprilike 5,6 posto. Ovo je neophodno za svih 465.000 penzionera, kaže Delić.
Glavna intencija i cilj ovih izmjena i dopuna jeste izmjena formule usklađivanja penzija, a ne njenog obračuna.
- Prvo redovno usklađivanje se radi u januaru tekuće godine, drugo se radi u julu. I ove godine ta dva usklađivanja garantuju rast minimalnih penzija. Minimalne će rasti oko 100 KM, a maksimalne penzije će rasti mnogo više i to moramo naglasiti. Mi imamo ograničen iznos najviše penzije. Ona ne može biti 10.000 KM, poručio je Delić i dodao da se uvodi i prosječna plata, što je u ovom trenutku mnogo povoljnije za penzionere, ali ne znači da će i u budućim godinama to biti tako.
Govorio je i o dvostrukom modelu formule.
- Napravili smo dva modela na način da 60 posto usklađujemo sa indeksom rasta potrošačkih cijena i 40 posto prosječne plate ili obrnuto, što je u tom trenutku povoljnije za penzionere i to je najbolji model kako da izađemo u susret toj populaciji, kazao je.
Kao dodatne važne novine naveo je dvogodišnje usklađivanje koje je uvedeno, te izmjene vezane za posmrtnine. Obrazložio je da troškove nakon smrti penzionera po novom zakonu može podmiriti i osoba koja nije član porodice ako ima dokaz u vidu računa da je platila sve troškove.
Najviše odjeka, prema njegovim riječima, izazvale su izmjene koje se odnose na diferencirani iznos minimalne penzije, zbog čega je u razgovoru naglašeno da i dalje postoje nedoumice. Podsjećajući na intenzivniju debatu u Zastupničkom domu, spomenuto je i izlaganje ekonomiste Admira Čavalića, koji je skretao pažnju na dvije vrste populacije, borce, ali i one koji su ostali bez stabilnog radnog statusa zbog načina angažmana poslodavaca.
Delić je odgovorio da uvođenje diferenciranog minimalnog iznosa nije bila isključivo volja ministra, već rezultat tematske sjednice i zajedničkih zaključaka, uz insistiranje da se problem ne može posmatrati van šire slike sistema.
- Mi smo prvi put unazad desetine godina pristali da organizujemo tematsku sjednicu u Zastupničkom domu o temi trenutnog stanja analize i perspektiva u budućnosti, kada su Zavod i kompletan sistem penzijsko-invalidskog osiguranja u pitanju. Nakon te sjednice došli smo do zajedničkih zaključaka - da uvedemo diferencirani iznos minimalne penzije, rekao je Delić.
Naveo je i da je zaključak o diferencijaciji razmatran na komisiji, te da se ide na valorizaciju penzija prema dužini staža i visini uplaćenih doprinosa, uz napomenu da su socijalni partneri to tražili radi očuvanja dugoročnog sistema.
- Oba doma parlamenta i Vlada su to jednoglasno usvojili. Ne možete vrednovati isto one koji rade 40 godina i nekoga ko radi 15 godina, da imaju ista primanja. Ona su i za jedne i za druge mizerna. Nemam problem da to kažem, rekao je Delić.
U razgovoru je dotaknuto i pitanje najnižih penzija, uz primjer iznosa od 437 KM, te dilema šta se može sa takvim primanjima. Delić je istakao da je ranije usvojena i mogućnost da se nakon 65. godine nastavi raditi uz puni iznos plate i puni iznos penzije, za razliku od određenih rješenja u regionu, te je naveo da je cilj motivisati ljude da ostanu duže u obaveznom osiguranju i plaćaju veće doprinose. Pritom je upozorio i na praksu da se doprinosi uplaćuju na minimalne osnove, što kasnije presudno utiče na penziju.
- U FBiH možete nakon 65. godine da nastavite da radite sa 15, 20, 30, koliko god želite i da primate puni iznos plate i puni iznos penzije, istakao je Delić.
Razgovor se potom vratio na fiskalne reforme i rasterećenje doprinosa, uz ocjenu da bez jačanja privredne aktivnosti nema ni dugoročno održivog povećanja penzija. Delić je izrazio nadu da će se reformski proces nastaviti.
- Bez otvaranja novih radnih mjesta ne možemo pričati o povećanju penzija i o popravljanju omjera penzionera, rekao je, uz stav da se mora stvoriti ambijent u kojem se poslodavcima isplati ulagati i zapošljavati u FBiH.
U razgovoru je otvoreno i pitanje boračke populacije, na šta je Delić naglasio da se izmjene koje su rađene ne odnose na borce, te da nijedno pravo koje su imali nije derogirano. Rekao je da su istovremeno mijenjani i zakoni iz sfere Ministarstva za boračka pitanja, te da ostaje pitanje ljudi koji nisu bili pripadnici Armije Republike BiH, a nisu uspjeli ostvariti puni staž, posebno zbog uništenih kompanija i neuplaćenih doprinosa. Naglasio je da socijalni programi trebaju biti zasnovani na potrebama, a ne samo na pravima, jer se, prema njegovim riječima, danas dešava da neko ima pravo, ali nema stvarnu potrebu, dok oni kojima je podrška nužna ostaju u problemu. U tom kontekstu najavio je da je zakon o socijalnoj karti završen, a nakon dugog rada ide pred članove Vlade FBiH.
Pravna praksa
U nastavku je razgovor prešao na dječiji dodatak. Ministar podsjeća da je zadnja decembarska isplata obuhvatila skoro 100.000 djece na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, te da je dječiji dodatak povećan na 190 KM.
Delić je rekao da je federalni nivo prvi put uveo jednokratnu porodiljnu naknadu za svako novorođeno dijete u FBiH, navodeći da je više od 30.000 novorođenčadi dobilo po 1.000 maraka, te da je treći put zaredom planirano 16 miliona KM za ovu namjenu. Najavio je i ideju porodičnog fonda FBiH, kroz koji bi se rješavala pitanja porodice, uključujući alimentaciju, uz ocjenu da mnogi roditelji ne plaćaju alimentaciju i prolaze nekažnjeno.
Govorio je i o glavnom cilju izmjena Zakona o radu - popravljanje ambijenta radnika u privatnom sektoru.
- Onemogućili smo poslodavcima da traže test na trudnoću prilikom prijema žena na rad. Onemogućili smo da im daju otkaze kada odlaze na trudničko i porodiljno odsustvo, a omogućili ženama sa troje i više djece da imaju više dana godišnjeg odmora. Najviše je izazvalo rasprava to što želimo da ugovor na neodređeno postane pravna praksa, istakao je Delić.
Na kraju razgovora rekao je da neće biti na listama za iduće izbore jer, kako kaže, više voli da je u izvršnoj vlasti.