SNSD gasi požare benzinom, novo zaduženje RS-a izazvalo oštre kritike

Sjeverna Makedonija zadužila se 500 miliona evra sa rokom dospijeća od četiri godine po kamatnoj stopi od 3,875 odsto, a za drugu tranšu od takođe 500 miliona evra sa rokom dospijeća od osam godina po kamati od 4,75 odsto. Ovo su zvanični podaci koje je polovinom januara, kada je realizovano navedeno zaduženje, saopštilo ministarstvo finansija Sjeverne Makedonije.

Začarani krug

Kada se pogledaju kamatne stope po kojima se, prije svega dva mjeseca zadužila Sjeverna Makedonija, jasno je da su krajnje neosnovane tvrdnje vlasti da prošlonedjeljno zaduženje Republike Srpske od 500 miliona evra po kamati od 6,25 posto “predstavlja primjer odgovornog i strateškog upravljanja javnim dugom”.

Ovo zaduženje od 500 miliona evra došlo je samo mjesec prije 20. aprila, kada na naplatu stiže dug od 300 miliona evra koji je napravljen po osnovu zaduženja obveznicama na Londonskoj berzi prije skoro pet godina. Republika Srpska tada se zadužila po kamatnoj stopi od 4,75 posto.

Demograf Aleksandar Čavić kaže da je na sceni nepovoljno refinansiranje, koje je, uglavnom, znak da se zemlja nalazi u ekonomskim poteškoćama. Takav scenarij se, dodaje on, obično završava povećanjem javnog duga. Umjesto da smanjuje dug, zemlja ga povećava. Čak i ako je glavnica ista, trošak servisiranja duga, odnosno kamate, raste.

- To znači da će u budžetu za narednu godinu morati da se odvoji više novca za dug, a manje za škole, puteve ili bolnice. Potom slijedi pad kreditnog rejtinga. Agencije za rejting vide ovo kao signal za uzbunu. Uzimanje skupljeg novca da bi se vratio jeftiniji ukazuje na to da država nema dovoljno sopstvenih prihoda. Ako rejting padne, svaki sljedeći kredit će biti još skuplji, što vodi u začarani krug, istakao je Čavić.

Treći korak na tom putu predstavljaju mjere štednje ili veći porezi. Da bi nadoknadila razliku u kamatama i ubijedila investitore da je i dalje solventna, država često mora da poveća poreze (PDV, akcize) kako bi prikupila više novca, a mora i da smanji javnu potrošnju. Drugim riječima, na snagu mora da stupi zamrzavanje plata u javnom sektoru i penzije.

- Ako se ovakav trend nastavi, RS može doći do tačke gdje više ne može ni da se zaduži po bilo kojoj cijeni, jer mu niko ne vjeruje. Tada nastupa bankrot ili se traži hitna pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji obično dolazi sa veoma strogim uslovima i diktiranjem ekonomske politike zemlje. Ovo je privremeno gašenje požara benzinom, smatra Čavić.

Ekonomista Svetlana Cenić kaže kako kamata od 6,25 odsto ne govori koliko država zarađuje, nego koliko skupo plaća nepovjerenje tržišta. A kada država plaća 6,25 odsto, dodaje ona, banke neće davati kredite po tri odsto, već se krediti građanima penju na pet do sedam odsto.

- Ovih 500 miliona evra ide za refinansiranje obveznica od 300 miliona evra (kamata od 4,75 odsto), emitovanih u Londonu 2021. godine. To dospeva na naplatu u aprilu ove godine. Ostali novac ide za finansiranje budžetskog deficita. Sa 100 miliona evra treba da bude pokriven deficit za 2026. godinu. Dakle, u pitanju je refinansiranje jednog duga drugim i to po višoj kamatnoj stopi, a ostatak se troši na deficite. Sjajna taktika, kazala je Cenić.

Svetlana Cenić: Sjajna taktika

Član Predsjedništva SDS-a Đorđe Milićević kaže da je riječ o potpuno promašenoj finansijskoj politici, koja prijeti da izazove potpuni finansijski krah Republike Srpske. On kaže da znatno niža kamatna stopa po kojoj se Sjeverna Makedonija nedavno zadužila u odnosu na zaduženje Republike Srpske upravo govori o katastrofalnom stanju javnih finansija i povjerenju koje investitori imaju u RS.

- Kad se jedna zemlja iz regiona koja nije članica EU zaduži po skoro duplo povoljnijim uslovima, to najviše govori o tzv. uspjehu Republike Srpske na međunarodnom tržištu. Ovo je najbolji dokaz o svakodnevnim spinovima o uspjesima aktuelne Vlade, koja ne bira način na koji će popuniti rupe u budžetu, kaže Milićević.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik otišao je korak dalje i najavio novo povećanje plata i od septembra. On je rekao kako će od nadležnih institucija tražiti da donesu set zakona kojima će plate zdravstvenim i prosvjetnim radnicima biti povećane dodatnih pet odsto. Najavio je i jednokratnu pomoć penzionerima i mladima u avgustu. Novinar Dragan Maksimović kaže da je više nego sjajno što ove mjere najavljuje stranački lider.

Firme miljenice

- Umjesto premijera ili ministra finansija, povećanje plata najavljuje šef političke stranke i time svima pokazuje ko se i dalje za sve pita. Niti ko šta smije da kaže, niti ko smije nešto da uradi. Ni situacija u Novoj Ljubiji nije bila riješena dok Dodik nije došao među rudare. Očigledno je da postoji samo jedan čovjek koji potpisuje naloge, kazao je Maksimović.

Dragan Maksimović: Ni premijera ni ministra finansija

Šef Kluba poslanika Srpske demokratske stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga pita da li su radnici Željeznica, pojedinih šumskih gazdinstava i drugih javnih preduzeća građani drugog reda ili su samo krivi što ne rade u firmama koje je kupio neko od tajkuna SNSD-a?

- Radnicima u zdravstvu i prosvjeti se daju mrvice, a privatnoj firmi tri miliona maraka iz Fonda solidarnosti. Dodik naređuje kome će se šta isplatiti, a ministri onda samo postupaju po tom naređenju, poručio je Bodiroga.