Slučaj "Kovačević protiv BiH": Pitanje sudije Vehabovića izazvalo konfuziju

Pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu održano je saslušanje u slučaju "Kovačević". Vijeće koje broji ukupno 17 sudija u narednom periodu odlučivat će da je Slaven Kovačević diskriminiran po pitanju glasačkog prava.

Sud u Strazburu u prvostepenoj presudi prvobitno je prihvatio argumentaciju Kovačevića i zaključio da je država BiH prekršila Evropsku konvenciju. Međutim Vijeće ministara BiH uputilo je žalbu te je predmet upućen Velikom vijeću, koje će u narednom periodu odlučivat će da li je Slaven Kovačević dikriminiran po pitanju glasačkog prava.

- Glavni motiv moje aplikacije sudu za ljudska prava je što u BiH nema efektivnog aktivnog glasačkog prava u izborima za Predsjedništvo BiH i Dom Naroda BiH. Sa ovom aplikacijom u kombinaciji sa prethodnim presudama Sejdić - Finci, Zornić, Pilav, Šlaku, Pudarić, želio sam da ostvarim restauraciju potpune demokratije u BiH s obzirom da je aktivno glasačko pravo jedno od stubova demokratije. Trenutno svi stanovnici BiH nemaju aktivno glasačko pravo u izboru za Predsjedništvo BiH i Dom naroda BiH zbog spornih odredbi člana 4.1 i člana 4 Ustava BiH, objasnio je Kovačević.

Kovačević je naveo da su agenti koji predstavljaju Vijeće ministara BiH izvan svog mandata i da nisu imali odobrenje Vijeća Ministara. S druge strane, stavove Vijeća ministara Bosne i Hercegovine iznijele su agentice Monika Mijić i Sandra Malešić kao i ministar pravde Davor Bunoza. Između ostalo tvrde da je Slaven Kovačević doveo u zabludu Sud da kao pripadnik “ostalih” nema aktivno biračko pravo, odnosno da je diskriminasan pri uzboru članova Predsjedništva i Doma naroda Parlamentarne skupštine jer se izjašnjavao kao Hrvat tokom izbornog ciklusa 2012-2016.

- Kovačević kao stanovnik FBiH u boljoj poziciji od stanovnika RS-a jer tokom izbora članova Predsjedništva može glasati za Hrvata i Bošnjaka, a oni samo za Srbina, kao i da je Kovačević u prednosti u smislu izbora delegata u Dom naroda BiH jer se iz FBiH bira deset delegata, a iz RS samo pet, kaže agentica Monika Mijić.

- Da bi vi tražili zaštitu od Evropskog suda za ljudska prava, vi morate prvo dokazati da ste direktno pogođeni. Da ste zapravo direktno diskriminirani. Doista postupajući po zahtjevu agenata ja sam tražio da se dostave određeni podaci od Središnjeg izbornog povjerenstva vezano za to kako se gospodin Kovačević izjašnjavao na izborima, tamo gdje je zakon to propisivao kao obavezu. Po prvi put u povjesti se desilo da jedna institucija odbija surađivati sa agentima što je protivno i zakonskim propisima, istakao je Davor Bunoza, ministar pravde BiH.

Pitanje sudije Farisa Vehabovića izazvalo je konfuziju. Ima li u bh. delegaciji Bošnjaka? Ako već zastupaju interese svih konstitutivnih naroda.

Ja nisam nikad mislila o etničnosti trenutnih ministara pravde, oni su članovi ovog tima samo na osnovu njihove funkcije, a ne etničnosti, dodaje Mijić.

Prvostepena presuda u korist Slavena Kovačevića izrečena je prošle godine. Sud je, između ostalog, utvrdio da mu je ugroženo aktivno biračko pravo s obzirom da kao stanovnik Federacije može samo da bira bošnjačkog i hrvatskog, odnosno da mu je uskraćeno pravo da bira srpskog člana Predsjedništva. Prema nekim očekivanjima drugostepena presuda bi mogla biti donesena na proljeće naredne godine.