Škole u BiH između zabrane i kontrole: Mobiteli su izazov za učenike i nastavnike
Bilo je i snimanja te montiranja neprikladnih sadržaja/Pexels
Mobiteli su već odavno stalni dio svakodnevice djece i mladih, a pitanje njihovog mjesta i potrebe u školama odavno izaziva rasprave. Dok neke evropske države i škole uvode potpunu zabranu njihovog korištenja, druge pokušavaju pronaći ravnotežu između ograničenja i upotrebe tehnologije kao nastavnog alata. Slična situacija je i u BiH, gdje škole primjenjuju različita pravila - od potpunih zabrana, preko djelimičnih ograničenja, do kontrolisane upotrebe.
Cilj je ravnoteža
Hrvatska stranka prava BiH pokrenula je inicijativu da se u svim osnovnim školama u BiH zabrani korištenje mobilnih telefona tokom boravka učenika u školi i u svim školskim prostorima. Kao argument navode iskustva Hrvatske i drugih evropskih država koje su već uvele slične mjere kako bi zaštitile djecu od pretjerane i nekontrolisane upotrebe digitalnih uređaja.
U obrazloženju inicijative ističe se da stručnjaci sve češće upozoravaju na posljedice prekomjernog korištenja mobitela kod djece – slabiju koncentraciju, lošije školske rezultate, smanjenu socijalnu interakciju, te povećan rizik od digitalnog nasilja. Zagovornici zabrane smatraju da bi jasna pravila o nekorištenju mobitela u školskim prostorima doprinijela većoj usmjerenosti učenika na nastavu i kvalitetnijoj komunikaciji među učenicima i nastavnicima.
Pitanje korištenja mobilnih telefona razmatra se i kroz obrazovne politike. Vlada KS-a nedavno je usvojila Informaciju sa stručnim mišljenjem o upotrebi mobitela u osnovnim i srednjim školama, koju je pripremio Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja KS-a. Dokument je nastao na osnovu analize 84 škole u Kantonu i komparativnog pregleda prakse u regionu i Evropi.
Rezultati pokazuju da više od 87 posto škola već ima određena pravila o korištenju mobilnih telefona u kućnom redu. U 44 posto škola mobiteli su dozvoljeni isključivo u nastavne svrhe, dok je u 39,3 posto njihova upotreba dozvoljena tokom odmora ili prije i poslije nastave. Potpunu zabranu primjenjuje oko 13 posto škola.
Da li je mobitelima mjesto u učionicama? /Ilustracija
Podaci ukazuju i na određene pozitivne efekte ograničenja - gotovo polovina škola bilježi poboljšanje opće klime i uslova za učenje, povećanje pažnje i koncentracije učenika, te veću socijalnu interakciju među njima. Istovremeno, većina škola ostavlja mogućnost izuzetaka, posebno u nastavne svrhe, hitnim situacijama ili iz zdravstvenih razloga.
Resorna ministrica obrazovanja KS-a Naida Hota-Muminović naglasila je da je cilj pronaći ravnotežu između zaštite učenika i savremenih obrazovnih potreba.
- Škola mora ostati prostor rasta, učenja i komunikacije među učenicima. Istovremeno, živimo u digitalnom vremenu i tehnologiju ne možemo posmatrati samo kao problem nego i kao obrazovni alat, poručila je Hota-Muminović, dodajući da je cilj dati školama jasan okvir, ali i dovoljno prostora da zajedno s roditeljima i učenicima uređuju pravila koja odgovaraju njihovom okruženju.
Da različiti modeli već funkcionišu u praksi, pokazuju primjeri iz škola.
Osnovna škola Bila među prvima je uvela potpunu zabranu mobitela. Direktor Vinko Bošnjak kaže da je ta odluka donesena prije pet godina, te da učenici i roditelji na početku svake školske godine budu upoznati s pravilom.
- Izuzetak su djeca s poteškoćama ili zdravstvenim problemima. Ostaloj djeci su dostupni telefoni u upravi škole - kod tajnika, pedagoga, psihologa ili ravnatelja ukoliko im zatreba, kaže Bošnjak.
Dodaje da se rijetko desi da neko dijete donese mobitel u školu, a tada ga do kraja nastave ostavi kod pedagoga ili tajnika.
- To pravilo se, uglavnom, poštuje. Promjene su vidljive – atmosfera za rad je bolja, a djeca se mnogo više druže, ističe Bošnjak.
Sličnu odluku u novembru prošle godine donijela je i Osnovna škola “Musa Ćazim Ćatić” u Velikom Čajnu kod Visokog, gdje su zabranjeni mobiteli, ali i energetska pića.
Direktor škole Edin Salošević kaže da je kap koja je prelila čašu bio TikTok izazov u kojem je jedan učenik zadobio ozbiljne povrede.
Struka vs. TikTokeri
- Hvala Bogu, sve se dobro završilo, a moglo je i drugačije, kaže Salošević te dodaje da je bilo i nestanaka telefona, snimanja učenika i nastavnika, montiranja različitih sadržaja.
Prema njegovim riječima, raniji model u kojem su učenici ostavljali telefone po dolasku u školu nije funkcionisao.
- Dolazili su na svakom odmoru, jer im treba telefon. Sada, kada je potpuna zabrana na snazi, problema praktično nema. Djeca imaju kvalitetnu nastavu i mnogo više socijalne interakcije. Druže se, ističe direktor i naglašava da su to prije bila djeca koja su išla zajedno u školu, a nisu poznavala jedno drugo.
Učenicima koji donesu telefon u školu slijedi sankcija – 10 dana bez telefona.
- Djeca shvate da se pravila moraju poštivati. Nije ova odluka donesena da nekog ošteti, nego da zaštiti djecu, kaže Salošević i zaključuje: “Mi želimo da djeci sadržaje kreiraju profesionalci, stručnjaci, akademski obrazovani ljudi, a ne nekakvi tiktokeri ili jutjuberi.
