Selektivna odgovornost u institucijama države: Plate redovne, kazni nema
Ko ne dolazi na narednu sjednicu Doma naroda PSBiH?/Fena
Više i nije vijest da sjednice oba doma Parlamentarne skupštine BiH nisu održane jer nije bilo kvoruma ili da državni ministri u Vijeću ministara BiH nisu pristupili glasanju. Nedolasci na sjednice na kojima se raspravlja o pitanjima koja ne odgovaraju određenoj političkoj strukturi, za državne ministre, poslanike i delegate odavno je uobičajena praksa. Rušenje kvoruma redovno se koristi kao sredstvo blokada. A sankcija nema. I plate su redovne.
Šetnja po zgradi
- Gospodin Nikola Špirić (drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH; op. a) bio je jutros na jednom sastanku, ali Kolegiju u 10 sati nije prisustvovao, kazao je predsjedavajući Doma naroda PSBiH Kemal Ademović nakon posljednje propale sjednice kojoj nisu prisustvovali delegati SNSD-a.
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Dragan Čović pravdao je odsustvo sa neuspjele sjednice nekoliko dana ranije. Trebala se razmatrati smjena kadrova SNSD-a, pa mu se čini kako je stvorena posve pogrešna percepcija da je neko blokirao rad Doma naroda?!
Pojedini državni ministri jednostavno ne dođu na sjednicu kada treba glasati o tačkama koje im nisu mile. Bez obzira na poslovnike i pravilnike koji tačno definišu dužnosti i obaveze, izabrani i imenovani zvaničnici nisu zainteresovani za njihov sadržaj. Predsjednik Strateškog odbora Koalicije Pod lupom Vehid Šehić ističe da je Poslovnikom o radu jasno precizirano na koji način se zakazuju i održavaju sjednice, te koje su obaveze poslanika i imenovanih zvaničnika.
- Postoje određene stvari koje se zlopotrebljavaju, a to je upravo kvorum. Naročito u Domu naroda, upozorava Šehić.
Naglašava da ne postoji politička odgovornost, a zvaničnici privatizuju poziciju i više vode računa o stranačkim interesima, nego o građanima. Zakone koji bi to promijenili, donose upravo oni koji krše Poslovnik. Jedina i najdjelotvornija sankcija, kada je u pitanju zakonodavna vlast, objašnjava naš sagovornik, bila bi da birači eliminišu takve funkcionere iz političkog života. A građani imaju tu moć na dan izbora. No, upozorava Šehić, mi još nemamo slobodne i poštene izbore. Govoreći o državnim ministrima, Šehić upozorava da je nedolazak na sjednicu ili nepristupanje glasanju uobičajena praksa. Za Šehića, postupci rušenja kvoruma i blokade su klasične zloupotrebe službene dužnosti.
- Za razliku od izabranih i imenovanih dužnosnika, državni službenici i zaposlenici u institucijama BiH imaju jasno propisane obaveze prisustva na poslu i sankcije za neopravdano odsustvo, objašnjava nam predsjednica Sindikata Službe za poslove sa strancima Mladenka Hrkalo.
Ova državna službenica i šefica Odsjeka za upravno-pravne poslove u Službi za poslove sa strancima ističe i da u posljednje vrijeme svjedoče da poslodavci uvode sve rigoroznije vidove kontrole prisustva na poslu, što samo po sebi nije sporno, ali načini na koje se te kontrole vrše u određenim institucijama često izlaze izvan okvira Zakona o zaštiti ličnih podataka.
- Poseban problem predstavlja činjenica da se takve evidencije selektivno tretiraju i najčešće primjenjuju isključivo na nižerangirane državne službenike i zaposlenike, dok višerangirani rukovodioci i imenovana lica u praksi nemaju problema s izlascima tokom radnog vremena, upozorava Hrkalo i naglašava da iako postoje Poslovnici o radu Domova, pa i Kodeks ponašanja poslanika i delegata PSBiH, odredbe su krajnje blage.
Lakša povreda
- Prema članu 22. Kodeksa, čak tri neopravdana izostanka sa sjednica domova, komisija i radnih tijela u toku kalendarske godine tretiraju se samo kao lakša povreda. Do sada javnosti nije poznato da je ikada pokrenut postupak zbog povrede Kodeksa iako prijavu može podnijeti svaki član PSBiH, ističe naša sagovornica.
Zapanjujuće je, naglašava, što se za utvrđenu povredu mogu izreći samo tri mjere: pisana opomena, novčana kazna i javna opomena s objavljivanjem u sredstvima javnog informisanja.
- Sve to dodatno učvršćuje utisak da su pravila odgovornosti u institucijama BiH postavljena selektivno, da su službenici podvrgnuti strogim kontrolama i riziku od gubitka posla, dok su politički dužnosnici praktično izuzeti od svake stvarne odgovornosti, a posljedice njihovog neodgovornog ponašanja su nesagledive, zaključuje Hrkalo.