Savjet stručnjaka: Kako građani mogu prisiliti trgovačke lance da spuste cijene
Globalna kriza na Bliskom istoku i napadi na Iran već su snažno uzdrmali svjetsko tržište energije, a rast cijena nafte ponovo je otvorio pitanje novih inflatornih udara. Stručnjaci upozoravaju da bi eventualna dugotrajnija eskalacija sukoba mogla pokrenuti lančani rast cijena, koji bi se osjetio ne samo na gorivu nego i na hrani i osnovnim životnim potrepštinama.
O mogućim ekonomskim posljedicama govorili su federalni ministar trgovine Amir Hasičević, profesor Ekonomskog fakulteta Aziz Šunje i Gordana Bulić iz Udruženja potrošača. Upozoravaju da energenti predstavljaju ključni faktor u formiranju cijena brojnih proizvoda, ali i da reakcija tržišta i potražnje u konačnici ima važnu ulogu u stabilizaciji cijena.
Profesor Aziz Šunje naglašava da bi trajanje sukoba moglo biti presudan faktor za dalji razvoj situacije.
Šunje: “Ključno je koliko će rat na Bliskom istoku trajati, ako potraje – onda će rasti cijene nafte i plina i to će lančano dovesti do povećanja ostalih prozvoda koji ovise od tih inputa“.
On podsjeća da historija bilježi više naftnih kriza i da tržište energenata redovno izaziva snažne ekonomske posljedice.
„Kao ekonomista, vjerujem u zakon ponude i potražnje. Mogu se zidati cijene, ali potražnja je ta koja reagira i koja ipak, u konačnici, nivelira cijene. No, gledajući kroz historiju — malo sam istraživao te naftne krize od ’73. naovamo — ovo je neka deveta, deseta kriza. Kada je krenuo rat u Ukrajini, 2022. cijena nafte otišla na 120 dolara po barelu. 1973. godine nafta je bila samo 3 dolara po barelu, a onda je praktično u tom vremenskom periodu došlo do ove razine. Ali po logici stvari, nafta je ključni input u različitim pojavnim oblicima i ona se, po logici stvari, prelama, odnosno prenosi na konačne cijene svih proizvoda u industrijama koje su naftno ovisne“, istakao je univerzitetski profesor Aziz Šunje.
U analizi tržišta otvoreno je i pitanje prostora za eventualno snižavanje cijena u trgovinama. Prema dostupnim poređenjima, prosječna profitna stopa trgovačkih lanaca u Evropi iznosi oko tri posto, dok se u Bosni i Hercegovini kreće između šest i osam posto.
„Ne treba očekivati humanitarni pristup trgovaca, ali pritisak ponude i potražnje, odnosno ignorisanje rasta cijena od strane samih kupaca, prisilit će lance da spuštaju cijene“, objašnjava Šunje.
Iz Udruženja potrošača podsjećaju da su određene mjere već dale rezultate. Gordana Bulić smatra da bi akciju zaključavanja cijena trebalo nastaviti i proširiti.
„Akcija zaključavanja cijena praktično je bila u saglasnosti i uz podršku trgovačkih sistema. Čak je bio objavljen javni poziv za trgovce da se uključe u ovu akciju. Mislim da je to bilo veoma dobro i mislim da bi trebalo nastaviti s javnim pozivom da i oni trgovci koji nisu ranije bili uključeni se uključe u akciju zaključanih cijena i da se ta ona produži odmah sada, ne da ona praktično poklopi mart i april, nego da se odmah zbog ove situacije u svijetu produži do 30. juna, naravno uz možda neku nivelaciju cijena ukoliko baš bude bilo nužno i ukoliko eskalacija cijena bude tome vodila“, istakla je Gordana Bulić.
Ona dodaje i da tržišna konkurencija može imati važan uticaj na cijene.
Bulić: “Ponuđači snižavaju cijene bojeći se za tržišnu poziciju. Izborom jeftinijeg proizvoda možemo uticati na konkurentnost. Problem je neinformisanost građana.”
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević navodi da akcija zaključavanja cijena trenutno obuhvata 65 artikala i traje do kraja aprila, ali da postoje razgovori o njenom nastavku i eventualnom proširenju.
Govoreći o tržištu goriva, ministar tvrdi da nema poremećaja u snabdijevanju naftom i naftnim derivatima.
„Odgovorno tvrdim da imamo najbolje i najažurnije podatke i najjeftinije gorivo u regionu“, rekao je Hasičević za TVSA, dodajući da su u pograničnim područjima zabilježene velike gužve na benzinskim pumpama jer vozači iz susjednih zemalja dolaze da sipaju gorivo zbog znatno viših cijena kod njih.
On upozorava da bi u narednom periodu ipak moglo doći do rasta cijena, posebno kada je riječ o dizelu koji čini više od 70 posto ukupne distribucije goriva.
Prema podacima koje je iznio, cijene goriva na 715 benzinskih pumpi u Federaciji trenutno se kreću od 2,47 KM do 3,15 KM.
„Pozivam građane da koriste aplikaciju za digitalni nadzor prometa i sipaju tamo gdje je jeftinije, jer su razlike od pumpe do pumpe skoro pola marke“, poručio je Hasičević.
Razlike u cijenama objašnjava takozvanim „eho efektom“, jer se gorivo kupljeno u Pločama po nižim cijenama prodaje dok se ne potroše stare zalihe, dok novi uvoz odmah donosi više cijene.
