San lokalaca o kojem se govori 20 godina: Gradnja brze ceste kroz Krajinu krajem 2026.
Novi projekat za Autoceste
Izgradnja prve dionice brze ceste Bihać - Cazin - Velika Kladuša, dužine 17,95 kilometara, trebala bi početi krajem ove godine, naveli su iz Javnog preduzeća Autoceste FBiH, odgovarajući na pitanje federalnog zastupnika Naše stranke Amira Purića iz Velike Kladuše.
Troškovi rastu
- Od direktora JP Autoceste FBiH dobio sam konkretne i koncizne odgovore. Oko ovog projekta postoji veliki interes, ali i skepsa javnosti, stoga je važno da se stvari komuniciraju na pravi način. O ovoj brzoj cesti se možda pričalo decenijama, ali tek od 2022. u trogodišnjim planovima JP Autoceste nalazi svoje mjesto kao zaseban projekat. Do tada je bila dionica brze ceste Lašva - Travnik - Jajce - Bihać - Velika Kladuša, čija izgradnja je počela od Lašve, kazao je Purić.
Autoceste Federacije BiH navode da imaju izrađen idejni projekat, pribavljene prethodne suglasnosti, te su pokrenuli ishodovanje urbanističke saglasnosti za prvu dionicu Ćoralići, u dužini od 18 km. Tu se trenutno vrši eksproprijacija zemljišta.
- Do 2025. utrošili smo 4,1 milion za projektiranje i 420 hiljada za eksproprijacije. Početak gradnje prve dionice Ćoralići planiran je za kraj 2026. godine, navode Autoceste FBiH.
Ukupna vrijednost projekta brze ceste kroz Krajinu narasla je sa 68 miliona (u 2022) na 295 miliona (u 2024. godini), te zastupnik Purić očekuje da će procijenjeni troškovi nastaviti da rastu.
- Sada je to vjerovatno i preko 500 miliona, te je jasno da domaćim finansiranjem ne može biti završen posao, u najboljem slučaju, ni za 10 godina. O cesti se pričalo dvije decenije, a prvi milioni na projektnu dokumentaciju su utrošeni u periodu 2023-2025. Možda je to zato što do kraja 2023. nije bilo Prostornog plana USK-a ili je ovaj projekat pod novom upravom Autocesta dobio prioritetniju poziciju. Dobro da se u protekle četiri godine pomaklo doslovno sa mrtve tačke, da smo došli do faze eksproprijacije i građenja, kaže Purić.
Stabilniji dani
Za buduću Krajišku brzu cestu Bihać - Cazin - Velika Kladuša bilo bi idealno da i EU proširi svoju mrežu koridora, koji bi uvezao Zagreb, Bihać, Sarajevo i Podgoricu.
- Tako bi se osiguralo lakše finansiranje i pomoć iz EU fondova. No, to je priča za neke stabilnije dane. Trenutno EU možemo moliti jedino da ne ulazi u besmisleni rat na Bliskom istoku, oprezan je Purić.
Na terenu u Ćoralićima, iz pravca Bihaća, eksproprijacije se odvijaju dobrom dinamikom, ocijenio je gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić.
- Izgradnja brze ceste koja bi povezala Bihać, Cazin i Veliku Kladušu godinama je san lokalnog stanovništva i privrednika, kazao je gradonačelnik Sedić.
Pored građana i privrednici imaju veliki interes za ovaj projekat koji bi značajno olakšao svakodnevni život i transport.