Ruski pipci širom EU i Balkana: Kako Kremlj s nekretninama gradi skrivenu špijunsku mrežu

Nedavno je The Telegraph objavio tekst u kojem se navodi da obavještajni dužnosnici upozoravaju da su ruski špijuni pretvorili i usmjerili nekretnine diljem zapadne Evrope u mrežu trojanskih konja, osmišljenu za pokretanje koordinirane sabotaže. Autor Adrian Blomfield ističe da postoji sumnja da tajne ruske jedinice kupuju osjetljive nekretnine u blizini vojnih i civilnih lokacija u najmanje 12 evropskih zemalja. U namjeri da eskaliraju hibridni rat na Zapadu, ruske obavještajne agencije navodno su stekle vlasništva nad brojnim vikendicama, skladištima, napuštenim školama, gradskim stanovima, pa čak i otocima, a s namjerom da ih koriste kao lansirne rampe za koordinirani nadzor, sabotaže i tajne napade. Posebno su zabrinuti: Ujedinjeno Kraljevstvo, Finska, Latvija, Norveška, Litva, Estonija, Švedska... Sumnjive aktivnosti bilježe se i u Italiji, Grčkoj, Francuskoj i Švicarskoj. Navodi se i da se stotine, a možda i hiljade, inače neuglednih zgrada diljem Evrope, pretvaraju u špijunske stanice, sigurne kuće i potencijalna skladišta oružja. Ulogu ima i Ruska pravoslavna crkva.

Ruska strategija

“Poljska je prošlog studenog zatvorila ruski konzulat u Gdańsku, dok je Britanija prethodne godine oduzela diplomatski status imanju u ruskom vlasništvu u Istočnom Sussexu nakon što su susjedi prijavili da su s imanja raspoređeni nadzorni dronovi. Latvija je zatvorila odmarališta iz sovjetskog doba duž svoje baltičke obale zbog straha da bi se mogla koristiti kao baza za tajne operacije”, ističe se u tekstu, uz napomenu da je oprez Finske utemeljen na iskustvu, te da se ova zemlja smatra epicetrom tajne ruske strategije stjecanja strateški locirane imovine - modela za koji se vjeruje da Moskva replicira širom Evrope.

Dr. Soeren Keil sa University of Passau ističe da već dugo postoje različiti elementi ruskog hibridnog ratovanja: od dezinformacija do podrške desničarskim (i ljevičarskim) populističkim strankama u mnogim evropskim zemljama, uključujući i Balkan (sjetimo se prijateljstva Milorada Dodika i Vladimira Putina, te Aleksandra Vučića i Putina). Ruske nevladine organizacije i think tankovi poput Evroazijskog bezbednosnog foruma u Srbiji ili Srbska akcija, koja je također aktivna u RS-u, otvoreno propagiraju ruske interese i usmjeravaju antizapadne i antievropske osjećaje.

- Posebno se fokusiraju na staru srpsko-rusku pravoslavnu vezu, a također se zalažu za NATO kao neprijatelja i Srbe/Ruse kao branitelje vrijednosti, kaže dr. Keil, dodajući da je, u odnosu na navedeno, pitanje ruske imovine manje istraženo.

Ključni problemi, naglašava, pojavili su se u gradovima poput Londona, gdje su ruski oligarsi kupili skupe stanove. Postavljalo se pitanje kako se nositi s tim nakon ruske agresije na Ukrajinu. U nekim slučajevima, oligarsima je bilo dopušteno prodati, u drugim imovina i bogatstvo su oduzeti.

- Znamo da Rusija koristi razne strategije za slabljenje Zapada i potkopavanje demokratije i društvene kohezije. Rusija je također koristila posredničke strane poput AfD-a kako bi dobila informacije o sigurnosnim odredbama i vojnim sposobnostima zapadnih i NATO-zemalja. Stoga, korištenje imovine i uključivanje tog aspekta na dugi popis aktivnosti hibridnog ratovanja nije iznenađujuće. U prošlosti je u baltičkim državama postojala zabrinutost da bi povećana ulaganja iz Rusije u luksuznije i skuplje građevinske i ekonomske projekte mogla postaviti temelje za društvene nemire, kao što se vidjelo u Donetsku i Luhansku. Doista, estonsko Ministarstvo odbrane na sigurnosnom briefingu istaklo je ovu opciju kao realan scenarij, kaže dr. Keil.

Govoreći o okvirima kupovine nekretnina, ističe da se pravila razlikuju od zemlje do zemlje. Bogatstvo nudi mnogo mogućnosti. Ipak, zbog sankcija pojedincima i ruskim tvrtkama te strožeg nadzora nad novcem koji dolazi iz Rusije u EU, proces je otežan. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, naš sagovornik ističe i da Rusija ima dvostruke interese.

- Prvo, ima veliki politički utjecaj u entitetu Republika Srpska i može u bilo kojem trenutku potaknuti i podržati nemire. Drugo, Rusija želi znati kakve su sposobnosti odgovora EU i NATO-a u slučaju nemira. Nisam siguran koliko je Rusija sposobna za angažman na više frontova, jer su mnogi njezini resursi sada usmjereni na Ukrajinu, kaže dr. Keil.

Kremlj koristi razne strategije
za slabljenje Zapada/AA

Politička analitičarka dr. Marika Djolai ističe da zabrinutost postoji. Naglašava da je direktorica MI6-a u prvom govoru upozorila na hibridni rat koji vodi Rusija, a koji, između ostalog, uključuje i kupovinu nekretnina u blizini strateških lokacija, čak i u dijelu Londona gdje se MI6 nalazi. O hibridnom ratu razgovara se i unutar EU, pogotovo u zemljama poput Finske, koja graniči sa Rusijom i koja je zabrinuta za sigurnost i stabilnost sa obzirom na konstantne prijetnje iz Rusije.

- Ruski maligni uticaj je kompleksan i operiše na različitim nivoima. U Velikoj Britaniji se nalazi veliki broj ruskih državljana koji su doselili u protekle dve ili tri decenije. To su bivši oligarsi, ljudi koji imaju mnogo novca, koji su pokrenuli poslove. Informacije često budu oprečne, jer se nekad za iste ljude tvrdi da su Putinovi saradnici, a potom neprijatelji. Taj uticaj operiše na ekonomskom nivou, u poslovnom svetu, u državnoj sferi, u energetskom sektoru. Često se beleže i afere unutar državnih institucija, gde se pojedinci identifikuju kao ruski špijuni, upozorava naša sagovornica.

Velika Britanija je, naglašava, pod stalnim pritiskom, jer Putinu itekako smeta podrška koju ova zemlja pruža Ukrajini. Zbog toga je na stalnom udaru kroz hibridni rat, ali i u vojnim aktivnostima posebno na moru. Dr. Djolai kaže da veliki problem predstavlja traženje rješenja, kako kratkoročnog, tako i dugoročnog. Smatra da su koordinacija i saradnja EU i Velike Britanije, uprkos drugim sivim zonama, ključni u ovom procesu. Kada je riječ o Balkanu, posebnu zabrinutost izaziva Srbija.

Mreža u Srbiji

- Ogroman broj ruskih državljana doselio je u Srbiju i izuzetno lako je dobio i dozvolu za boravak, a čak i državljanstva. Vučić je to delio šakom i kapom, bez ikakvog strateškog promišljanja šta, ustvari, ruske investicije – i privatne i poslovne - znače za sigurnost, kako Srbije, tako i celog Zapadnog Balkana. Mislim da je ta spoljna politika Srbije, koja je dozvolila nekontrolisan ulazak ruskog kapitala i ruske imovine doveo do situacije gdje će biti vrlo teško iskontrolisati šta se uopšte dešava i pronaći tu operativnu mrežu koju su izgradili paralelno sa, na površini vidljivim, privatnim životima u Srbiji, kaže dr. Djolai.

Mišljenja je da, u ovom momentu, BiH nije toliko važna strateška lokacija, ali da ne smijemo zaboraviti da se sve što se dešava u Srbiji prelijeva u našu zemlju. Napominje i da je utjecaj Rusije na Zapadnom Balkanu pogotovo dominantan u sferi medija i digitalnih tehnologija. Rusija je, zaključuje, jako mnogo uložila u kontrolisanje javnog prostora, javnog domena komunikacija kako u Srbiji, tako i djelomično u RS-u.