Rudari imaju sedam zahtjeva: Jedan je smjena kompletne uprave, a ostali su...

Protest rudara RiTE Ugljevik/

Sa protesta rudara RiTE Ugljevik

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Radnici RiTE Ugljevik u štrajku iznijeli su Sindikalnom odboru i predsjedniku Sindikata sedam zahtjeva do čijeg ispunjenja se, kako tvrde, neće vraćati na posao. Prvi zahtjev je da se koncesiono polje Ugljevik Istok 2 odmah prebaci u vlasništvo RiTE Ugljevik, a drugi da se kompletna uprava preduzeća smijeni.

Veća cijena

Pobunjeni rudari traže i smjenu resornog ministra Petra Đokića, kao i poštovanje kolektivnog ugovora i povećanje koeficijenata proizvodnim radnicima. Zahtijevaju i da se premijer Savo Minić pozove i dođe u Ugljevik kako bi im objasnio šta se dešava. Posljednji zahtjev radnika je da dođe do investicija u radnoj jedinici Rudnik po pitanju mehanizacije i rezervnih dijelova.

Definisane su mjere kojim će se osigurati nesmetan pristup Rudniku i Termoelektrani, koje podrazumijevaju i nesmetan pristup ležištu uglja na lokaciji Istok 2, potvrđeno je juče nakon sastanka ministra energetike i rudarstva Republike Srpske Petra Đokića sa predstavnicima Elektroprivrede RS-a, RiTE Ugljevik i Gas-Resa.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Generalni direktor Elektroprivrede RS-a Luka Petrović izjavio je da je u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik vidljivo da ne mogu da posluju sa cijenom električne energije od 65 evra po megavat-času. Petrović je rekao da u RiTE očekuju uvećanu cijenu od 75 evra.

- To znači da će se cijena morati povećati za minimalno 10 evra po megavat-času. Posljedica svega je smanjena proizvodnja zbog zastoja i lošeg uglja, te nesigurnost snabdijevanja ugljem. Nedostaje određena energija iz RiTE koju Elektroprivreda kupuje po većoj cijeni, pojasnio je Petrović.

Termoelektrana Ugljevik je ponovo izašla iz pogona zbog nedostatka uglja, jer uprava nije uspjela da postigne dogovor da rudari nastave rad. Direktor ovog preduzeća Diko Cvijetinović je naveo da su cijeli dan imali razgovore sa rudarima, ali da nisu uspjeli da dođu do dogovora i da ih ubijede da su pojedine izjave koje se tiču koncesije Comsar izvučene iz konteksta i da neće biti uvođenja trećih lica kada je riječ o eksploataciji uglja na polju Istok 2.

Sastanak o Rite Ugljevik u Banjaluci, Elektroprivreda RS, Petar Đokić/

Sastanak u Banjoj Luci trajao je pola dana

On je naveo da im je više puta ponovio da je imao razgovore sa premijerom RS-a Savom Minićem, koji je dao obećanja da se to neće desiti, ali da, nažalost, nije uspio da ubijedi radnike da nastave sa radom. Zbog nedovoljnih količina uglja, jer je u prethodnom periodu bilo kišnih dana, a količine koje na zalihama nisu bile dovoljne za rad, Termoelektrana je, kaže Cvijetinović, 2. novembra oko dva časa izašla iz pogona.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

- Radnici očekuju da neko od zvaničnika ili dođe u Ugljevik ili da se obrati putem medija i da im saopšti kako će to biti riješeno. Nadam se da ćemo uspjeti da ponovo pokrenemo proizvodnju na rudniku gdje će nam biti potrebno nekoliko dana da obezbijedimo određene količine uglja da bi Termoelektrana ponovo mogla da se vrati na mrežu i da obezbijedimo nesmetan rad, rekao je Cvijetinović.

Istakao je da je među radnicima veliki strah kada je riječ o vraćanju koncesije od Comsara, jer smatraju da to ne ide u pravcu u kojem bi oni željeli, a to je da Istok 2 bude na raspolaganju preduzeću RiTE Ugljevik. Izvršni direktor za tehničke poslove u ERS-u Ivan Koprivica rekao je da je Termoelektrana Ugljevik prestala sa radom zbog nedostatka uglja i da se radi na rješavanju problema, odnosno da su intenzivirani pregovori uprave, Sindikata i radnika kako bi proizvodnja bila nastavljena.

Smanjen dug

Podsjećamo, Rudnik i Termoelektrana Ugljevik (RiTE) na kraju septembra 2025. imali su poslovni gubitak od 22.571.502 KM. Međutim, rukovodstvo ugljevičkog preduzeća uspjelo je da za godinu smanji ukupni dug za više od sedam miliona maraka, jer je 30. septembra 2024. minus iznosio 29,9 miliona KM, govore zvanični podaci.

Gubitak od 22,5 miliona KM samo je slijed onoga sa čime se unazad godinama suočava ovo javno preduzeće. Milionski sporovi sa Slovencima zbog kojih će do kraja rada morati trećinu proizvedene električne energije slati u tu državu, protesti radnika, a onda i neuspješan povratak koncesije od Comsar Energy u vlasništvu Rašida Serdarova, gurnuli su ovo preduzeće u ambis iz koga se svim silama pokušavaju izvući.