Dodikov savjetnik Ognjen Tadić: RS nema razlog da legitimira Ustavni sud BiH
Koalicijski partneri obećavaju finaliziranje Plana rasta za Bosnu i Hercegovinu, a kao rješenje za spor oko Ustavnog suda pominje se formulacija iz 14 prioriteta Evropske komisije kojom se naše vlasti obavezuju na reformu Ustavnog suda, uključujući i rješavanje pitanja međunarodnih sudija, te osiguranje provođenja odluka Ustavnog suda BiH.
Ognjen Tadić, savjetnik Milorada Dodika, kaže da zna šta bi tu trebalo napraviti, ne odstupajući od postojećeg Ustava i Dejtonskog sporazuma, a smatra da je to odavno trebalo i učiniti.
Pogubni za mir
- Neophodno je djelovati na dva kolosijeka. Jedan je da napokon odu strane sudije, drugo je nešto što je pogrešno interpretirano kada je u pitanju Ustav BiH i na kojoj pogrešnoj interpretaciji se baziraju sve kasnije problematične situacije vezane za rad Ustavnog suda. U Ustavu BiH stoji da Ustavni sud BiH sam donosi svoja pravila o radu, no ovdje se nikada do kraja nije znalo šta ta pravila treba da obuhvataju jer ne postoji takav primjer. Imamo zakone za sve vrste sudova i postupke pred sudovima koji se vode, jedini sud za koji ne postoji zakon o postupku pred tim sudom je Ustavni sud BiH. Moramo tu, radi budućnosti, intervenisati, kaže Tadić.
A priupitan hoće li biti dogovora, Tadić odgovara da to ovisi o političkom Sarajevu, jer ono utiče na rad Ustavnog suda i tako kreira realnost onako kako misle da bi trebalo.
- Sve je manje Daytona, a sve više ideja koje nisu potpisane od onih koji su potpisali Dejtonski sporazum. Iz načina kako političko Sarajevo brani ovu situaciju vidi se da je Ustavni sud u potpunosti politizovan, rekao je Tadić.
Narodna skupština Republike Srpske je donijela odluku da neće provoditi odluke Ustavnog suda i neće davati sudije u taj sud iz RS-a: kako onda želi donositi odluke o Ustavnom sudu?
- RS traži način kako da se odbrani od kršenja Daytona. Nije legitimno pitati onoga ko se brani zašto se braniš, treba pitati one koji napadaju zašto napadaju, istakao je Tadić.
Strane sudije su bile tu u privremenom aranžmanu kao arbitri, tumači Tadić i objašnjava da je to izašlo iz te kategorije kada je formirano vijeće pet sudija, a kasnije veliko vijeće, gdje nikakvu ulogu nemaju strane sudije.
- Oni samo smetaju jer su pogubni po mir u ovoj zemlji, po sam Dejtonski sporazum. Pojavljuju se kao politički arbitri. Odlučuju da li su upravu Srbi, Hrvati ili Bošnjaci - Federacija ili RS. A pitanje je i koliko su u tome korektni, kaže Tadić, navodeći za primjer odlučivanje o 1. martu i 9. januaru, pri čemu je jedan sporan, drugi ne. No, ne odgovara zašto ovdašnje vlasti nisu u stanju da se decenijama već dogovore o praznicima. Ne slaže se ni sa tezom da se 25. novembar, Dan državnosti, ignoriše u RS-u.
- Svaki put kada iz FBiH kažu da je to Dan državnosti, cijeli RS objasni da je to dan ZAVNOBiH-a, na čijem čelu je bio Vojislav Kecmanović. Nijedan od vijećnika ZAVNOBiH-a ne bi rekao da se taj praznik može tako zloupotrebljavati da se proglasiti Danom državnosti kada on to suštinski nije, poručuje Tadić, obrazlažući to time da ZAVNOBiH-a nema bez AVNOJ-a, koji je pak uništen raspadom Jugoslavije.
- Neki su ljudi to srušili i kažu hajdemo to zajedno slaviti. Kao da ste mi zapalili kuću pa me zovete da slavimo, govori Tadić i dodaje da to nije normalno.
A je li normalno da Bosna i Hercegovina bude napadnuta od Vojske RS-a, potpomognute JNA?
- Niti bi bilo RS-a niti VRS-a da nije bilo odvajanja BiH od Jugoslavije. Odvojile su se i Crna Gora i Makedonija pa nije bilo rata, ustvrdio je Tadić, zaboravljajući na ratove koje je Srbija vodila u Sloveniji i Hrvatskoj. No, zato nudi svoje tumačenje rata u BiH.
- Mislim da je BiH ušla u rat bez ikakve potrebe, taj rat je uvezen iz Hrvatske. Da nije bilo tog rata, BiH bi možda danas bila samostalna država, rekao je Tadić.
Najozbiljniji kandidat za sudiju Ustavnog suda iz RS-a kaže još da RS nema nikakvog razloga da učestvuje u zloupotrebama Ustavnog suda BiH jer svojim učešćem daje legitimitet Ustavnom sudu BiH.
- Mi moramo da strepimo od odluka sopstvenog Ustavnog suda jer je on zloupotrijebljen radi revizije Dejtonskog sporazuma. Dok se Ustavni sud ne oslobodi ovih očiglednih pritisaka političkog Sarajeva, taj Ustavni sud je prijetnja po Ustav i po Dejtonski mirovni sporazum, kazao je Tadić.
A je li njegov šef Milorad Dodik prijetnja Daytonu, s obzirom na to da je zbog kršenja odluka visokog predstavnika optužen pred Sudom BiH?
- U bonskim ovlašćenjima daje se opcija visokom predstavniku da može, kada to smatra da je potrebno, da interveniše na odluke Savjeta ministara i Predsjedništva. On zakone ne može donositi. I sad se mi nalazimo u situaciji da Schmidt donosi izmjene Krivičnog zakona po kojima je kažnjivo zatvorom nepoštivanje njegove volje, odgovara Tadić iako je i sam svojevremeno bio kažnjen po sličnom osnovu.
On dodaje da je Schmidt uspio “da se danas moramo boriti i za slobodu, pa nije pitanje šta će biti sa Dodikom, nego šta će biti sa svima nama”.
- Vidjet ćemo da li je pritisak u dovoljnoj mjeri izvršen i na Sud BiH da krši Ustav, zakon ove zemlje, da krši Dejtonski mirovni sporazum, kaže Tadić.
Želimo cijelu BiH
Što se tiče crne liste i američkih sankcija, smatra da nije važno šta, već ko nešto kaže, te pita zašto svima ostalima valjaju visoki predstavnici.
- Zašto vama valja stranac koji upravlja vašom zemljom, pita.
Govorio je i o dvije logike, germansko-katoličkoj i slavensko-pravoslavnoj.
- Ova prva nikada nije željela da na prostoru BiH zaživi bilo kakav oblik države. Za razliku od toga, ova druga škola je pravila neke oblike države, davala je nekim domaćim ljudima, uključujući taj ZAVNOBiH, priliku da upravljaju sami sa sobom. Ja ne mogu da pripadam ovom prvom konceptu zato što on prosto od mene očekuje da budem podanik, objašnjava Tadić.
Da li je Dodikov referendum o samostalnosti RS-a antidejtonski čin?
- Istina je da je glavni tok politike u RS-u dugo tražio pojmove kojima može da objasni situaciju u kojoj se nalazi i kojima može da objasni svoj revolt prema toj situaciji. Jedan od tih pojmova koji je korišten je i referendum, i samostalnost, i nekakvo otcjepljenje. To su sve izrazi, stavovi koji govore o tome da jedan dio BiH vrišti od nezadovoljstva zbog zloupotreba koje se vrše u političkom Sarajevu protiv Dejtonskog mirovnog sporazuma. RS neće biti srušen sa tim rušenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, objašnjava Tadić i dodaje da je RS zadovoljan Daytonom i ne traži samostalnost.
Pred kraj razgovora se prisjetio intervjua koji je dao za Dane Senadu Pećaninu, prije više od 20 godina, želeći da ponovi rečenicu koja mu nije objavljena.
- On meni kaže vi želite svoj dio Bosne i Hercegovine, a ja kažem ne - mi želimo cijelu BiH! Mi nećemo dio BiH ako postoji BiH, prisjeća se Tadić.
Bosna i Hercegovina postoji pa je zato upitan kako je vidi za pet godina.
- Ako bude političke volje, možemo riješiti nekoliko ključnih pitanja, kao što su Ustavni sud, odnosi u okviru same BiH, da ljudi shvate da i to mora da funkcioniše, da se strancima kaže doviđenja. Ako to bude učinjeno, mi imamo jednu mirnu zemlju. A s druge strane, ako se održi prisustvo stranaca, intervencije, zloupotrebe Ustavnog suda, vidim krizu u nastavku, zaključio je Tadić.
