RS bez jasnih pravila: Pad kabineta otkrio pravne probleme oko predsjednika
Republici Srpskoj potreban je zakon o predsjedniku
Dvostruki pad kabineta Save Minića pokazao je najmanje jednu stvar – Republici Srpskoj je neophodan zakon o predsjedniku, jer su oba pada bila usko povezana sa statusom predsjednika, odnosno sa vršiocem dužnosti ove funkcije.
Politički motivi
Nakon što je Miloradu Dodiku oduzet mandat predsjednika, u vladajućoj koaliciji su upozoravali da je Ustavom propisano da mandat može prestati isključivo u slučaju smrti, ostavke ili opoziva. Ipak, SNSD je u međuvremenu prihvatio ovu presudu, a Narodna skupština Republike Srpske izglasala je v. d. predsjednika uprkos tome što entitetski Ustav ne poznaje taj institut.
- Sve uređene države imaju zakon o predsjedniku. Međutim, nije vrijeme da se sada donosi, jer bi izgledalo da se to radi zbog mene. Funkcija predsjednika nosi odgovornost i tokom i nakon mandata. Taj zakon je svakako potreban, rekao je Dodik.
Pravnik Milko Grmuša kaže da u Ustavu Republike Srpske stoji kako će razrada ustavnih nadležnosti i drugih pitanja koja nisu regulisana ovim aktom biti propisana zakonom o predsjedniku RS-a.
- Mislim da bi mnogi problemi s kojima se susrećemo i s kojima smo se susretali u praksi dobrim zakonom bili razriješeni. Ovdje je uvijek malo problematično to što se politički faktori kroz zakon pokušavaju što bolje politički pozicionirati i onda često imamo situaciju da se relativno ili potpuno dobra ustavna rješenja, na neki način, stavljaju u drugi plan pred sadržajem zakona koji su politički motivisani, smatra Grmuša.
Taj zakon bi, prema njegovom mišljenju, pored ustavnih nadležnosti predsjednika, trebalo da sadrži i neka druga pitanja. On smatra da bi trebalo definisati da jedan od potpredsjednika Republike Srpske obavlja dužnost predsjednika do izbora novog.
- Kada imamo slučaj da predsjednik premine - ko ga mijenja? Takođe, trebalo bi da sadrži i razradu ovih nadležnosti potpredsjednika Republike Srpske, jer je meni besmisleno da imamo potpredsjednike koji ništa ne rade. Kada predsjedniku prestane mandat, jasno je da treba ići u prijevremene izbore, ali mislim da je nepotrebno u tom periodu birati v. d. predsjednika pored živih potpredsjednika, kaže Grmuša.
Politički analitičar Nebojša Tojagić kaže da istovremeno treba pokrenuti i izmjene Ustava Republike Srpske. Krećemo se, ističe on, prema izborima za novog predsjednika RS-a koga bi trebao dočekati red, a ne haos i proizvoljna tumačenja.
- Imali smo situaciju koja je jasno pokazala da se funkcija predsjednika, a time i stabilnost Republike Srpske, može snažno poljuljati odlukom suda, u ovom slučaju Suda BiH, a za djela proistekla iz akta nadležnosti predsjednika. Time je poništena demokratska volja naroda koji ga je izabrao direktno na izborima, ali je i politički omalovažena pozicija predsjednika, a time i same Republike Srpske, kaže Tojagić.
Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković smatra da bi detaljno trebalo definisati nadležnosti predsjednika, ali i potpredsjednika RS-a. On tvrdi da bi se tim zakonom moralo definisati šta se dešava u slučaju trajne i privremene spriječenosti predsjednika da radi svoj posao, a samim tim i kakva su ovlašćenja potpredsjednika koji su sada svedeni na maskote koje neko može kažnjavati i raditi sa njima šta god želi.
Sve mu dajte
Novinar Dragan Maksimović kaže da zakon o predsjedniku Republike Srpske svakako treba donijeti i predlaže da se u tekstu ovog akta precizno navede da jedan čovjek obavlja sve funkcije, bez obzira na to da li je formalno predsjednik ili ne.
- Vidjeli smo neki dan da stranački lider helikopterom prvo leti u Teslić, potom u Hercegovinu. Stranački lider, ne predsjednik Republike Srpske. Jasno je da jedan čovjek obavlja sve i zato mu zakonom treba dati sva moguća ovlašćenja. Šteta je da ih nema kada mu sve tako dobro ide, poručio je Maksimović.
