Regovalo Tužilaštvo BiH: Formiran predmet nakon veličanja ratnog zločinca Slobodana Praljka
Državno tužilaštvo Bosne i Hercegovine oglasilo se u ponedjeljak nakon što su se tokom vikenda društvenim mrežama proširile fotografije i snimci sa otkrivanja spomenika Slobodanu Praljku u Čapljini, bivšem vojnom zvaničniku Hrvatskog vijeća obrane (HVO) koji je 2017. godine počinio samoubistvo u sudnici Haškog tribunala nakon što je proglašen krivim za ratne zločine.
Spomenik prikazuje Praljkov lik isklesan u kamenu, uz natpis “Praljak, hrvatski general”, te podatke o mjestu i godini rođenja – “Čapljina, 1945.” i smrti – “Den Haag, 2017”. Na spomeniku stoji i posveta:
“Kad utihne pravda i zaplešu demoni, ratnik ne kleči i nikog ne moli. Za ideale životom diše posljednji dah.”
Na snimku sa okupljanja vidi se i trenutak blagoslova spomenika, uz govor svećenika koji je poručio:
“Niko za muslimanski narod u svakom pogledu za vrijeme rata nije učinio koliko je učinio general Praljak.”
Do objave ovog teksta, niko iz Župe Čapljina niti iz Mostarsko-duvanjske biskupije nije odgovorio na novinarske upite Detektora.
Reakcije i osude
Predsjednik Udruženja logoraša Mostar Emir Hajdarević izjavio je da je “razočaran radom pravosuđa” i da očekuje kako će Tužilaštvo BiH “nakon izvjesnog vremena reći da su spomenik postavile NN osobe”.
“Žrtve apsolutno ne vjeruju ovakvom Tužilaštvu niti institucijama koje trebaju da provode pravdu u BiH, oni je ne provode jer su pod utjecajem dnevnih politika”, rekao je Hajdarević.
Podsjetio je da u Hercegovini postoje logori Gabela i Silos, te da za te zločine niko nije procesuiran:
“Živimo u vremenu da je zločinac heroj, a žrtva nešto drugo. Ovo je ponovo jedan zločin nad žrtvama Hercegovine počinjen u Čapljini.”
Šta kaže zakon?
Haški tribunal je u novembru 2017. osudio Slobodana Praljka zajedno s petoricom drugih visokih zvaničnika Herceg-Bosne, na 20 godina zatvora. Tokom izricanja presude, Praljak je popio otrov i preminuo istog dana.
Izmjene Krivičnog zakona BiH koje je 2021. godine nametnuo visoki predstavnik, propisuju da je zabranjeno i kažnjivo negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i dodjeljivanje priznanja, nagrada, spomenika ili bilo kakvih obilježja osobama osuđenim za genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine. Za takve radnje određena je kazna od najmanje tri godine zatvora.
Detektor navodi da do trenutka objave nije bilo zvaničnog odgovora policije Hercegovačko-neretvanskog kantona niti lokalnih vlasti u Čapljini o ovom slučaju.
