Profesor prava iz Sarajeva: Vraćanje na stari ustav? To nije realno

Na najave predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika da će proglasiti nezavisnost RS-a, državni ministar odbrane Zukan Helez nedavno je odgovorio, ukoliko Dodik u to krene, da će se vratiti stari ustav i da je to kraj ovog bh. entiteta.

- Ove gluposti što priča Milorad Dodik, to je više zabava za javnost. Ali mi to ne shvatamo neozbiljno. Mi imamo odgovor na to. Ukoliko on ostvari ono što je najavio, to je kraj Republike Srpske. Ako to uradi, vraćamo se na prethodni Ustav BiH: Nikad više neće biti uspostavljena Republika Srpska, rekao je Helez.

Dobre želje

Dejtonski sporazum je jasan: Bosna i Hercegovina je država koju čine dva entiteta i svaki pokušaj promjena granica je direktni udar na mir. Na to Dodika redovito podsjećaju članice PIC-a i visoki predstavnik u BiH. Pitanje koje se također nameće jeste možemo li se mirno vratiti na Ustav Republike Bosne i Hercegovine? Kasim Trnka, profesor ustavnog prava iz Sarajeva, kaže da ni pravno, ni faktički to nije realno.

- Treba se prisjetiti da je nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma Skupština RBiH usvojila taj Dejtonski sporazum i unijela jednu klauzulu da ako se ne bude provodio Dejtonski mirovni sporazum, onda će se vratiti na Ustav iz 1991. godine, odnosno to je Ustav iz 1974. sa amandmanima iz 1990. To je naravno dobra želja, ali ni pravno ni faktički nije realno. Prvo, ko bi to proglasio? Ne postoji više Skupština RBiH. Ona je bitno transformisana i Parlamentarna skupština BiH je sasvim drugačije konstruisana nego ona koja je bila u Republici BiH. S druge strane, ne postoji ustavni osnov za takvo nešto, i to što je uradila Skupština RBiH bila je okrnjena jer u njoj nisu bili poslanici srpske provenijencije. Dakle, ne postoji nikakav način da se jednim potezom vrati Ustav Republike Bosne i Hercegovine, ističe Trnka.

Međutim, sarajevski profesor smatra da ovo pitanje treba rješavati prije svega unutar institucija Bosne i Hercegovine, tražiti od onih koji su na vlasti da usaglase odgovarajuća rješenja i da prekinu sa jalovim prepucavanjima.

- Pa ako u nekom razumnom roku nastave sa procedurama omalovažavanja države Bosne i Hercegovine i pokušaja secesije, onda treba pozvati u pomoć i međunarodnu zajednicu - prije svega Sjedinjene Američke Države koje su na neki način Dejtonski sporazum proizvele kao rezultat svoje diplomacije, zemlje koje čine Vijeće za implementaciju mira i one koji su bile svjedoci potpisivanja Dejtonskog sporazuma. To su velike sile u svijetu, navodi Trnka.

Uloga susjeda

Ipak, dodaje Trnka, sve u krajnjoj liniji zavisi od razvoja geopolitičke situacije u svijetu - otvaranja konfliktnih mjesta kao što je Palestina, Ukrajina, ponovno se spominju Sjeverna i Južna Koreja, Bliski istok itd.

- U zavisnosti od razvoja te situacije, tako će se rješavati i ove prilike u BiH. I s druge strane od procjene Zapada u kojoj mjeri će se Rusija infiltrirati i pokazivati kao destabilizirajući faktor na Zapadnom Balkanu. Od svih tih elemenata zavisi kako će se dalje stvari razvijati. Dakle, zavisi od ove konstelacije svjetskih i regionalnih odnosa. Prije svega mislim na ulogu susjednih država u događajima u BiH. U tom kontekstu se moraju rješavati pitanja u BiH, kaže Trnka i naglašava da u ovom trenutku nikome ne treba da se dalje zaoštrava situacija.