Preminuo akademik i sociolog Slavo Kukić

Slavo Kukić/
Slavo Kukić
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Slavo Kukić, akademok i sociolog, preminuo je danas u 70-oj godini, potvrđeno je za Oslobođenje.

Slavo Kukić rođen je 1954. godine u Vinjanima, Posušje. U februaru 1977. godine je na Fakultetu političkih nauka Sarajevo stekao zvanje diplomiranog politologa, 1983. godine na interdisciplinarnom poslijediplomskom studiju Sveučilišta u Sarajevu titulu magistra društvenih znanosti te, na koncu, u studenom 1986. godine na Fakultetu političkih znanosti titulu doktora socioloških nauka.

Radni vijek započinje 1977. godine kao stručni suradnik u SO-e Posušje, potom kao rukovoditelj Marksističkog centra, a od 1980 godine je u obrazovanju – srednjem, a potom visokom. U Srednjoškolskom centru u Posušju je radio kao profesor, a zatim i kao direktor. Sredinom 1987. godine je izabran na funkciju predsjednika Izvršnog odbora SO-e Posušje, a nakon toga, 1992. godine odlazi na Ekonomski fakultet u Mostaru.

Od Slave Kukića, oprostio se premijer Federacije BiH i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.

"Nismo uspjeli. Usprkos trudu ljekara, Tvojoj ogromnoj volji i upornosti nismo uspjeli pobjediti opaku bolest. U ponedjeljak smo se posljednji put vidjeli u Kliničkom centru kada smo svi bili optimisti jer si pobijedio još jednu krizu. Jučer smo se čuli oko Tvog transporta u Zagreb i kao i uvijek u životu bio Si optimista. Nažalost danas je došla tužna vijest. Preminuo je, otišao je zauvijek Slavo Kukić.

Otišao je još jedan veliki čovjek. Došlo je vrijeme da se oprostimo od našeg uglednog sugrađanina, političkog analitičara i iznad svega patriote. Njegov doprinos našoj zajednici i zemlji, kroz analize, zalaganje za istinu, ali i kritike kada je trebalo, ostaviće neizbrisiv trag. Dragi profa neka Tvoja borba za bolje društvo bude inspiracija budućim generacijama. Iskreno saučešće porodici i prijateljima. Počivao u miru druže Slavo", napisao Nikšić.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

U zvanje docenta biran je 1987. godine, u zvanje izvanrednog profesora 1997, a u zvanje redovnog profesora 1999. godine.

U četiri mandata je prodekan za nastavu, u dva ciklusa voditelj poslijediplomskih magistarskih studija te u dva ciklusa voditelj poslijediplomskih specijalističkih studija.

Nastavu iz Sociologije, Metodologije, Ponašanja potrošača, ali i srodnih disciplina, izvodi na dodiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima više fakulteta u BiH i regiji – Agronomskom, Filozofskom, Medicinskom, te Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru, Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zadru, Ekonomskom i Pravnom fakultetu Sveučilišta u Tuzli, Fakultetu političkih nauka i Ekonomskom fakultetu u Banja Luci, Filozofskom, Politehničkom, Fakultetu zdravstvenih studija i Ekonomskom fakultetu u Zenici, Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu Sveučilišta u Dubrovniku, Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, Doktorskoj školi Sveučilišta u Osijeku itd.

Sam ili u koautorstvu Kukić potpisuje 32 knjige i studije, među njima devet sveučilišnih i tri srednjoškolska udžbenika. U svojstvu voditelja ili člana ekspertnog tima, potom, potpisuje i dvanaest projekata iz područja sociologije, politologije i ekonomije, a na jednom od njih, "Early Warning System in Bosnia and Herzegovina", radi u kontinuitetu pet godina. Na koncu, autor je preko 130 znanstvenih i stručnih radova, objavljenih u časopisima i zbornicima na više svjetskih jezika, te pedesetak recenzija i prikaza djela drugih autora.

Član je i većeg broja redakcija i uredništava časopisa i zbornika: Zbornik radova – Journal of Economy and Business (Mostar), Sociološki diskurs (Banja Luka), Tranzicija (Tuzla), Medijski dijalozi (Podgorica), a danas je suurednik časopisa Dijalog ANUBiH, te više organizacijskih odbora znanstvenih skupova i drugih odbora, a pod njegovim mentorstvom su urađene tri doktorske disertacije, pet magistarskih i šezdesetak diplomskih radova.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Kao ekspert Europske komisije je, prethodnih petnaestak godina, angažiran i na pitanjima razvoja lokalne samouprave, a čitav radni vijek angažiran je i u društvenom i gospodarskom životu BiH. Godine 2011. je bio i mandatar za predsjedavajućeg Vijeće ministara BiH.

Za dopisnog člana Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine izabran 2012. godine, a za redovitog člana (akademika) 2018. godine.