Plinovod je nacionalni interes i Hrvata

Međureligijsko vijeće Bosne i Hercegovine poručilo je da niti jedan čovjek, a najmanje političar, ne smije na “ovako pogrdan i uvredljiv način” govoriti o ljudima druge vjere i nacionalnosti kako je to učinio Milorad Dodik.

- Mile je definitivno prešao sve granice u posljednje vrijeme, i političke i ljudske, kazao nam je na početku razgovora u novoj epizodi podcasta “Direktno sa Vildanom Selimbegović” Mario Karamatić, predsjednik Hrvatske seljačke stranke i poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

Podsjetio je da je Dodik promijenio retoriku.

Elektori i kantoni

- Politička karijera Milorada Dodika je završena. Meni je iskreno žao što odlazi na jedan ovako ružan način, vrijeđajući apsolutno sve. Kao iskusan političar, Dodik bi morao znati da svaki istup političara, svaka izjava nosi jednu posebnu težinu i u konačnici, što je veća težina izgovorene riječi, trebali bi biti veći benefiti, za stranku ili za narod. Ali, ja iz ovog ne vidim apsolutno nikakvog benefita, nego nekog produbljivanja jaza između srpskog i bošnjačkog naroda na ovim prostorima.

Nedavno je na jednom gostovanju rekao da “kad god se Nijemci umiješaju u BiH, muslimani i Hrvati hvataju se noža”.

- BiH je prilično komplicirana. Mi uvlačimo neke hipoteke, nekih međunarodnih sporazuma, mirovnih sporazuma koje smo potpisali. I onda Dodik šta god da kaže, kad kaže da Hrvati trebaju dobiti treći entitet, Hrvati mu oproste. Isto tako, nakon svih ovih uvreda koje je on izrekao Bošnjacima, da je samo na kraju pohvalio BiH i oni bi mu oprostili, kaže Karamatić.

Na pitanje zbog čega Dragan Čović, za razliku od drugih, ne pravi vidljiv otklon od Dodika, Karamatić odgovara da je u pozadini isključivo koalicijska matematika.

- Matematika odlučuje da Čović ostane uz Dodika, jer jednostavno nema druge alternative. Trojka se može upinjati koliko hoće da će napraviti rekonstrukciju, ali u Domu naroda ima jednog delegata, našla je još dvojicu iz opozicije iz RS-a, to su tri. Većina je osam. Tri nije većina od 15, pa ni po logici Valentina Inzka, koji je nekad tvrdio da je pet trećina od 17, ironično dodaje Karamatić.

Osvrće se i na sastanak koji je novoformirana petorka, koju čine stranke s hrvatskim predznakom, imala sa hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem u Zagrebu.

- Nismo išli po pamet ili mišljenje. Išli smo zato što mi nemamo drugog predsjednika. To definitivno nije ni Željka Cvijanović, ni Denis Bećirević, a to definitivno nije ni Željko Komšić. Šalu na stranu, išli smo da ga upoznamo s onim što radimo, našim ambicijama i ciljevima, kaže Karamatić, koji ima i hrvatsko državljanstvo.

Ističe da Milanović i hrvatski premijer Andrej Plenković odlično poznaju političku situaciju u BiH, možda i bolje od većine domaćih političara, ne zato što su super heroji, već zato što lokalni zastupnici često ni ne učestvuju u raspravama.

Petorka (HSS, HDZ 1990, HRS, HNP i HDS) planira izaći na izbore na svim nivoima, pa i s kandidatom za člana Predsjedništva BiH.

- Imat ćemo kandidata za člana Predsjedništva. To može biti zajednički kandidat s HDZ-om, ali pod uvjetom da nije član HDZ-a. Ako HDZ hoće zajedništvo i jednog kandidata, neka ponudi nestranačku, kredibilnu, obrazovanu osobu, mi ćemo je podržati. Ako ne, ponudit ćemo svog kandidata i ponuditi HDZ-u da ga podrži, kaže Karamatić, ostavljajući otvorenu opciju.

Iako su privremeno zamrznuli članstvo u Hrvatskom narodnom saboru, nijedna od stranaka petorke ga nije napustila. Kaže da je HNS u praksi postao tijelo koje prati i provodi politike HDZ-a BiH. To je razlog zamrzavanja članstva. Kao ilustraciju navodi primjer BHRT-a i javnog RTV servisa: HNS je na izvanrednom zasjedanju zaključio da će stranke insistirati na kanalu na hrvatskom jeziku, ali je HDZ istovremeno pristao da iz budžeta izdvoji 10 miliona maraka za BHRT, Federalnu televiziju i RTRS, a da se, kako Karamatić zaključuje, ništa suštinski ne mijenja u ravnopravnosti Hrvata u javnim medijima.

- HDZ uradi šta? Uradi da vrati Bakira Hadžiomerovića, s kojim su počeli svi problemi Hrvata u BiH i javnog RTV servisa, za generalnog direktora FTV-a i uzme 10 miliona novca iz proračuna, znači, novca koji je skupljen od poreza, od PDV-a, od doprinosa i u mom Posušju i u Grudama i u Mostaru i Livnu, i 10 miliona tog novca podijeli, zamislite, javnom RTV servisu. A Čović nas moli da uplaćujemo po marku za RTVHB. To nije normalno, ističe Karamatić, te postavlja pitanje Hadžiomeroviću da li je spreman da postoje FTV1 i FTV2, s tim da bi drugi bio na hrvatskom jeziku.

Petorka ima i prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, baziran na modelu elektora. Karamatić kaže da je rješenje oblikovano da ga Amerikanci mogu razumjeti, ali da je jednostavno i domaćoj javnosti.

- Sarajevska županija, naprimjer, bira šest ili sedam delegata Bošnjaka i jednog Hrvata u Dom naroda. Ko pobijedi među Hrvatima, dobija jednog elektora, ko pobijedi među Bošnjacima, dobija šest. U Zapadnohercegovačkoj županiji pobjednik među Hrvatima dobija tri elektora, među Bošnjacima jednog. Na kraju skupljate elektore kao bodove, ko ih ima najviše, dobija člana Predsjedništva BiH, pojasnio je Karamatić i dodao da među bošnjačkim strankama nisu uspjeli naći saveznika, jer “njima ne pada na pamet da to podrže”.

Imamo zastoj na svim frontovima u BiH, kaže Karamatić, koji smatra da je razlog toga stanje u Predsjedništvu BiH: dva naprema jedan. Jedan od načina da se provede presuda Sejdić - Finci su četiri člana Predsjedništva.

- Ima jednostavniji način. Tri izborne jedinice. Ja bih najviše volio model da RS bira jednog člana, Herceg-Bosna jednog, Saraj-Bosna jednog i da se kandidira ko god hoće. To nije podjela BiH, nego podjela na izborne jedinice, kaže on.

Ako neko strahuje od crtanja granica, predlaže radikalno demokratsko rješenje: da svaka mjesna zajednica u FBiH na referendumu odluči želi li pripadati prvoj ili drugoj izbornoj jedinici, bez ikakvih imena i odrednica - “i svaka ta jedinica bira svog člana Predsjedništva”.

Čović ne odgovara

Kao ključni strateški projekat izdvaja Južnu interkonekciju, naglašavajući da je BiH ovisna o ruskom plinu.

- Taj projekt je toliko skup da ga BiH ne može sama napraviti. Mi ne možemo koridor 5c napraviti. Dok je Tito bio živ - uz tačke i lopate napravili smo prugu - možda ne bi bilo loše i danas da nam podijele isto, napravili bismo ga dosad. Amerikanci i EU su spremni finansirati plinovod, ali smo blokirani, kaže Karamatić.

Pitao je Čovića da mu pokuša objasniti kako je nacionalni interes Hrvata da plinovod ne dođe u njegovo Posušje - nije dobio odgovor. Posebno je kritičan prema etničkom čišćenju uprave BH Gasa od Hrvata u tehničkom mandatu Vlade Fadila Novalića, uz jednoglasnu podršku HDZ-a.

- To je pitanje za Čovića - zašto je pristao da u upravi BH Gasa nema nijednog Hrvata. I onda priča da će to biti novo javno poduzeće u vlasništvu FBiH. Mislim, pravi me neko budalom, BH Gas je već javno poduzeće u vlasništvu FBiH. Ko mi garantuje da novo poduzeće neće opet etnički očistiti od Hrvata isti oni koji su to i već učinili, upitao je na kraju Karamatić.