Plate na Jadranu mame ljude iz BiH, bh. poslodavci u problemu: Radnici ne žele raditi svašta
U Hrvatsku iz naše zemlje ide 30.000 sezonaca
Veliki broj Bosanaca i Hercegovaca iz godine u godinu odlazi u susjedne zemlje, posebno Hrvatsku i Crnu Goru, na sezonski rad. U isto vrijeme, u BiH vlada potraga za radnicima. Začarani je to krug u kome nema rješenja.
Trenutni izlaz
Hrvatski hotelijeri i ugostitelji već od kraja prošle godine intenzivirali su potragu za sezonskim radnicima pred ljetnu turističku sezonu. Najtraženija zanimanja su konobari, kuhari, pomoćno kuhinjsko osoblje i sobarice. Mladi ljudi iz BiH u tome vide mogućnost za zaradu dok studiraju.
- To je odlična šansa da uzmem malo novca preko ljeta, što da ne. To je trenutni izlaz, rekao nam je Mak, koji upravo završava srednju školu i priprema se za sezonu.
Hamza Trbović, devetnaestogodišnjak, također smatra da mladi ljudi moraju da se snalaze.
- To je veoma pametno zato što idu, trude se da zarade novac, da imaju. Mogu i ovdje da rade i ne znam zašto nam se ne otvaraju takve prilike, zašto ljudi ne nude takve prilike, tako da moraju da idu napolje da se snalaze, recimo u Hrvatsku. Više su plaćeni, pa zato i idu, smatra Hamza.
Najveći broj sezonaca u Hrvatsku dolazi iz Bosne i Hercegovine i Srbije, jer su plate i ukupni uslovi rada u hrvatskom turizmu znatno povoljniji nego u većini gradova u BiH. Poslodavci na Jadranu za sezonu nude mjesečne plate koje često prelaze 2.000 eura, uz obezbijeđen smještaj i obroke, što dodatno motiviše radnike iz regije. Ipak, neki od njih smatraju da nema potrebe otići da bi se zaradilo.
Muhamed Bureković: Kada ne izlaziš, možeš uštedjeti
- Ovdje se, iskreno, može zaraditi. Ove godine sam radio i približno sam zaradio kao što bi za sezonu uzeo. Ovdje to ne shvataju kao sezonu, ovdje bi izlazili i provodili se, niko ne bi radio. Da rade ovdje kao što rade u sezoni, da nikako ne izlaze, to bi već bilo drugačije, mnogo više bi zarađivali, rekao nam je student Muhamed Bureković.
Više od 30.000 sezonaca iz BiH ove godine odlazi na rad u Hrvatsku. Kako saznajemo, to su uigrani sezonski poslovi u kojima građani BiH vide bolji izvor zarade. Popularne su i druge destinacije Zapadne Evrope. U Sloveniji je u 2025. izdato 12.295 radnih dozvola za naše građane, što predstavlja blago smanjenje u odnosu na prethodne godine. I za Njemačku je drastičan pad, za sedamdeset posto u odnosu na prethodne godine.- Trenutno posredujemo Sloveniju za sva zanimanja i Njemačku za osobe sa završenom srednjom školom. Inače, tržište rada u Sloveniji najviše traži radnike iz BiH građevinske struke, potom one u prerađivačkoj industriji, a u Njemačkoj samo osobe sa završenom srednjom medicinskom školom, objasnio nam je Boris Pupić iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Programi za mlade
Veliki broj je nezaposlenih, ali činjenica je da se situacija na tržištu mijenja. Neće više svi sve da rade, jer je tržište otvorenije.
- Koliko god nešto uradili, biće uvijek radnih mjesta koja naši radnici ne žele. To je trend koji je u Evropi prisutan već dugo. I ja sam to prije desetak, petnaest godina doživio u Sloveniji, u jednoj našoj firmi, gdje Slovenci nisu željeli da rade te poslove. Morali smo zapošljavati ljude iz Ukrajine i sa Istoka, koji su to htjeli i to se rješava uvozom, zapošljavanjem stranaca, onih kojima je to interesantno, privlačno, objasnio nam je Adnan Smailbegović.
On smatra da se moraju poduzeti neke mjere kako bi BiH bila atraktivnija za rad našem stanovništvu.
- Pogotovo za mlade ljude koji ulaze na tržište rada, koji kreću da rade. Moraju da se naprave neki programi kako da se zadrže i kako da se zaposle, ističe Smailbegović.
Udio stranih radnika u ukupnom broju zaposlenih u BiH još je ispod jedan posto. Našoj zemlji je potrebnija visokokvalifikovana radna snaga, saglasni su naši sagovornici. Prednost pri zapošljavanju daje se domaćoj radnoj snazi.
Dnevnik O kanala u cijelosti pogledajte u nastavku:
