Penzionisani američki viceadmiral otkriva: Da li su SAD znale za Sarajevo safari u toku rata
Donegan: Dejtonski sporazum nije trebao biti konačno rješenje/Screenshot/
Penzionisani viceadmiral Američke mornarice i bivši komandant 5. flote, Kevin Donegan, analizirao je goruća svjetska žarišta, povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, ali je i evocirao sjećanja na službu u Bosni i Hercegovini tokom najtežih ratnih godina, kao i u toku prve godine nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
U toku razgovora govorio je o američkom napadu na brodove u Tihom okeanu pod izlikom borbe protiv nelegalne trgovine drogom. Govorio je i o pokušaju uspostacvcljanja mira u Gazi, kao i o nastojanjima da se zaustave sukobi u Ukrajini.
Dio razgovora je bio posvećen i BiH, s obzirom da je Donegan nekoliko goddina proveo u BiH, prvo kao savjetnik UN-a, odnosno UNPROFOR-a, u okviru kojeg je djelovao kao oficir za vezu sa NATO-om. Nakon toga je bio pomoćnik komandanta IFOR-a Leightona Smitha nakon potpisivanja mirovnog sporazuma.
Na početku dijela razgovora o njegovim iskustvima u BiH, prvo je čestitao 30. godišnjicu potpisivanja Mirovnog sporazuma.
- Da ste se kladili 1995. godine kada je Dejtonski sporazum potpisan, rekao bih da se ne biste kladili na 30 godina. Zapravo nikada nije bilo zamišljeno da to bude konačno rješenje, ako se dobro sjećam. Poenta je da je cilj bio, ipak, imati mir, rekao je Donegan.
Dodao je kako je nedavni dolazak na konferenciju u Sarajevo, povodom 30. godišnjice potpisivanja Dejtonskog sporazuma bio njegov prvi dolazak u BiH nakon odlaska 1995. godine. Osvrnuo se i na odluku NATO-a da izvrši vazdušne udare na položaje Vojske RS-a, nakon drugog granatiranja na Markalama, 28. svgusta 1995. godine.
- Prolazio sam tog jutra tuda i napravio sam fotografiju. Malo kasnije je Tržnica granatirana. Kada se to dogodilo, bila je to neka vrsta katalizatora za veće uključivanje NATO-a u vazdušne udare, u okviru operacije Namjerna sila, kao i za mirovne pregovore koji su uslijedili. Prije nego što se to dogodilo nisam imao puno nade. Zapravo, bilo je suprotno. Prošli smo kroz neka nevjerovatno užasna vremena, izjavio je Donegan.
Kada se govori o ratu u BiH nezaobilazna tema je i genocid u Srebrenici.
- Bio sam u BiH kada se dogodila Srebrenica i tada nismo znali detalje, ali smo znali da neće biti dobro zbog ishoda koji se desio kada su Srbi "pregazili" Srebrenicu. Nismo znali koliki se pokolj dogodio, ali smo znali da to neće biti dobro. Prije toga bio sam u NATO-u kada je UN pokušavao da olakša dostavljanje pomoći. Međutim, u to doba Sarajevo je bilo pod opsadom i niste mogli ići s jednog kraja grada na drugi. Postavljene su barijere koje su sprečavale snajperiste da vas ubiju dok ste išli ulicom. Razgovarali smo o tome da nema struje. Srbi su isključivali i uključivali gas. Bilo je to užasno teško vrijeme i nekome iz američke vojske bilo je jeko teško to gledati.
Ako se sjećate, američki predsjednik je u to vrijeme rekao da nema američkih vojnika na terenu, pa pretpostavljam da nisam ni bio tada u BiH. Ne treba ni govoriti da je sve postalo drugačije kada je potpisan Dejtonski sporazum. Napustio sam tada UN i vratio se kao pomoćnik komandanta, admirala sa četii zvjezdice, Leightona "Snuffy" Smitha, koji je došao da nadgleda Snage za implementaciju (IFOR). To je bilo sasvim drugačije vrijeme. Mi smo uspjeli natjerati ljude da odlože oružje i stave ga u skladišta. Omogućili smo kretanje ljudi u skladu sa Djetonskim sporazumom. Postavili smo temelje za djelovanje Stabilizacijskih snaga (SFOR) koje su došle kasnije. To nije bio lagan zadatak i bio sam ponosan što sam bio mali dio toga, rekao je Doneganza N1.
jedno od pitanja koje mu je bilo postavljeno odnosilo se i na Sarajevo safari, odnosno da li je, kao američki oficir, imao saznanja da stranci dolaze na brda oko Sarajeva, plaćaju pozamašne iznose, da bi iz snajpera mogli ubijati nedužne stanovnike Sarajeva, iz čiste zabave.
- Kada je UN bio tamo, prije dolaska IFOR-a, stajao sam na brdu kod Jevrejskog groblja, sa srpskim liderima i liderima iz UN-a, jer sam u to vrijeme radio za generala Ruperta Smitha, koji je bio britanski komandant UNPROFOR-a. Imam i fotografiju kako hodam po Jevrejskom groblju sa kojeg je bio direktan pogled prema centru grada i bilo je mnogo snajperskog djelovanja po gradu sa tog brda, ali i sa drugih brda, kao što je bilo snajpersko djelovanje po na Olimpijski stadion, pa bi pucalo ako biste htjeli odigrati fudbalsku utakmicu. Bilo je još ulica po gradu gdje su snajperisti bili aktivni. Međutim, nisam imao nikakva saznanja o tome ko je to radio, osim bosanskih Srba. Ne mogu reći da toga nije bilo, nego da ja nisam imao saznanja o tome, a imao sam pristup najvišim nivoima američkih obavještajnih podataka u to vrijeme. To ne znači da se nije događalo, nego da ja nisam imao saznanja o tome, zaključio je Donegan.
