Jednokratna pomoć je sramota za penzionere: Evo kolike su penzije u regiji, a kolike kod nas
Ovih dana iz većine udruga našeg Saveza dolaze najčešće telefonski pozivi predsjedniku Saveza i predsjedniku Skupštine iz kojih se osjeti revolt iako su blagovremeno obaviješteni o obavljenim razgovorima, kao i upućenim dopisima Vladi Federacije BiH i resornom ministarstvu. Očito je da su svjesni da razgovori nisu urodili plodom, pa su ogorčeni. S pravom nam se obraćaju jer su očekivali da ćemo postići dogovor o našim zahtjevima, ali to nismo uspjeli.
Nepoželjan teret
Poseban revolt su iskazali po saznanju da naš zahtjev za jednokratnu novčanu pomoć nije prihvaćen, a to je jedino ostalo - jednokratna pomoć kad nije prihvaćeno dodatno usklađivanje mirovina.
Većina udruga smatra da je jednokratna pomoć velika sramota za ovu populaciju jer umirovljenici ne bi trebali biti socijalni slučaj. Izgleda da Vlada FBiH na umirovljenike gleda kao na nepotrebni i nepoželjni teret. Mi nismo teret sa mirovinama koje su nedostatne i za puko preživljavanje, a ne bismo bili ni sa zarađenim mirovinama koje su nam uskraćene.
Iz pojedinih udruga nam kažu da odgovorni dužnosnici treba da se okrenu oko sebe i pogledaju kolika su primanja njihovih suradnika, a obavljaju poslove koje su također obavljali umirovljenici, a sada čekamo jednokratnu pomoć koju je odredila Vlada FBiH ne uvažavajući zahtjeve ove najugroženije populacije u Federaciji BiH. Sramotno je dati bilo kome pomoć od 50 KM. Taj bijedni tretman ove populacije pokazuje potrošačka košarica koja je, primjerice, za listopad 2024. godine iznosila 3.080,60 KM. Ovu košaricu mogu zadovoljiti umirovljenici sa sljedećim postocima:
Najniža mirovina pokriva 18% košarice
Zajamčena mirovina pokriva 22% košarice
Samostalna (40 god. rada) pokriva 23% košarice
U prosjeku 21,16% košarice
Umirovljenici se pitaju tko će nadoknaditi ostali dio košarice. Vjerojatno bolnice ili život na drugom svijetu.
Interesirali su se što očekujemo od izmjena Zakona o MIO/PIO. S obzirom na to da je prihvaćena izmjena Zakona o MIO/PIO, očekujemo da će naš temeljni zahtjev, da se mirovine usklađuju sa rastom plaća, biti prihvaćen. Usklađivanje s plaćama je jedini pravi, objektivni i humani odnos međugeneracijske solidarnosti. Smatramo tko to ne razumije ili ne prihvaća da je zalutao u vodstvo države.
Pitaju nas je li normalno i dopustivo da je prosječna mirovina od 5 do 15 i više puta manja od bilo čije plaće, a koriste isti izvor sredstava - proračun Federacije BiH. S obzirom na to da nam nisu poznati osobni iznosi plaća ne možemo reći, ali je sigurno da su plaće visoke.
Dužnosnici bi trebali svoje visoke plaće opravdati stvaranjem uvjeta za daleko veće zapošljavanje kao preduvjet za veće mirovine. Naravno da to ne ide preko noći, ali dotada mora se učiniti pravednija raspodjela ostvarenih dobara na svakog člana naše zajednice.
Iz jedne udruge dobili smo podatke da su umirovljenici u Federaciji BiH na posljednjem mjestu zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije. Evo i podataka za kolovoz 2024. godine:
U Sloveniji prosječna mirovina je 897 eura
U Hrvatskoj prosječna mirovina je 572 eura
U Crnoj Gori prosječna mirovina 496 eura
U Srbiji prosječna mirovina 390 eura
U Federaciji BiH prosječna mirovina 369 eura
Nema podataka za Sjevernu Makedoniju.
Zainteresirani su za razloge ovako velikog broja umirovljenika, primjerice, za listopad 2024. godine 453.356 umirovljenika primilo je mirovinu. Zbog velikog broja umirovljenika za jednog umirovljenika radi 1,17 djelatnika, a trebalo bi najmanje 3 djelatnika.
Pitaju nas iako su svjesni da je to posljedica toga što su federalne vlade svoje probleme rješavale preko leđa umirovljenika.
Kolike su povišice?
Žele znati je li točno da je povećanje plaća u FBiH za 2024. godinu, kod jednog broja osoba, jednako ili blizu prosječne mirovine. Nije nam poznato kolika su povećanja plaća po osobi, ali je sigurno da su visoke.
Po mišljenju umirovljenika, nedopustivo je, nekorektno i neprihvatljivo da su umirovljenici u FBiH na posljednjem mjestu po standardu, a nije pokazan interes nadležnih da se to donekle ispravi, odnosno približi realnijem materijalnom položaju ove populacije u društvu. Države oko nas to nastoje, čine i uspijevaju.
Tražimo od Vlade FBiH da uhvati korak s ovim državama, jer FBiH nije slabija od nama susjednih država.
Napominjemo da mi, današnji umirovljenici, svojim zahtjevima ne tražimo pomoć ili milostinju, nego tražimo dio duga umirovljenicima, jer smo za vrijeme aktivnog radnog odnosa punili mirovinski fond.
Očekujemo bolje dane za ovu populaciju u 2025. godini.
