Ova bi zarazna bolest mogla biti najveća pošast u 2025.
Ilustracija/B. A.
Pandemija COVID-19 promijenila je svijet, ostavljajući duboke tragove na zdravlje, ekonomiju i društvo. I dok se svijet polako oporavlja zahvaljujući efikasnim vakcinama, stručnjaci upozoravaju da bi nova prijetnja mogla doći iz potpuno drugačijeg izvora – ptičjeg gripa.
Jedna od najvećih zabrinutosti javnozdravstvenih stručnjaka trenutno je virus ptičjeg gripa, poznat kao influenza A H5N1. Ovaj virus, koji je dugo bio prisutan među divljim i domaćim pticama, sve češće se bilježi kod drugih životinja, uključujući mliječne krave u SAD-u i konje u Mongoliji.
Broj zabilježenih slučajeva infekcije kod ljudi naglo raste. Samo ove godine u SAD-u zabilježeno je 61 slučaj, uglavnom među farmerskim radnicima koji su bili u kontaktu s oboljelim životinjama ili konzumirali sirovo mlijeko. U poređenju s dva slučaja u prethodne dvije godine, ovaj porast izaziva ozbiljnu zabrinutost, posebno zbog smrtnosti od 30% kod ljudi zaraženih H5N1 virusom.
Ipak, postoji jedna olakšavajuća činjenica: H5N1 trenutno ne može lako prelaziti s čovjeka na čovjeka. Razlog za to leži u molekularnim strukturama sialičnih receptora na stanicama, koji su kod ptica prilagođeni ovom virusu, dok kod ljudi postoje određene nepodudarnosti. Međutim, naučnici su upozorili da bi jedna mutacija mogla omogućiti virusu da se lakše širi među ljudima, što bi moglo pokrenuti novu pandemiju.
Zdravstvene organizacije širom svijeta već imaju planove za potencijalnu pandemiju ptičjeg gripa. Na primjer, Velika Britanija je osigurala pet miliona doza vakcine protiv H5 virusa kako bi se pripremila za eventualnu prijetnju u 2025. godini. Iako je trenutno rizik od prenosa na ljude ograničen, posljedice za zdravlje životinja i prehrambenu industriju mogle bi biti ogromne.
Ove mjere spadaju u koncept “jednog zdravlja” (One Health), koji povezuje zdravlje ljudi, životinja i okoliša. Prevencijom bolesti među životinjama i očuvanjem okoliša, smanjuje se rizik od prenošenja infekcija na ljude. Istovremeno, borba protiv bolesti kod ljudi pomaže zaštiti životinja i okoliša.
Dok se svijet priprema za potencijalne nove prijetnje, ne smijemo zaboraviti ni na tzv. "tihe pandemije" poput malarije, HIV-a i tuberkuloze, koje godišnje odnose oko dva miliona života. Prevencija i borba protiv postojećih i novih prijetnji ključni su za očuvanje globalnog zdravlja u budućnosti, piše The Conversation.
