Ova bh. općina ima više radnih mjesta nego radnika: Vraćaju se i ljudi iz dijaspore...
Ni u Evropi više nije sve idealno, a kad rade oba supružnika, ovdje se može sasvim pristojno živjeti, poručuju povratnici/Screenshot
Iako je jedna od najmanjih općina u Bosni i Hercegovini, Usora danas ima više radnih mjesta nego raspoložive radne snage. Zahvaljujući izvozno orijentiranim firmama, uglavnom u stranom vlasništvu, izvoz iz ove lokalne zajednice gotovo je dvostruko veći od uvoza. Na posao ovdje svakodnevno dolaze radnici iz više gradova i općina širom zemlje.
Decenijama je za ovo područje bilo karakteristično iseljavanje stanovništva. Još u vrijeme bivše Jugoslavije veliki broj građana odlazio je na privremeni rad u zemlje zapadne Evrope, najčešće u Njemačku, Austriju i Švicarsku.
U posljednjih tridesetak godina taj trend se dodatno pojačao, a sve češće su odlazile cijele porodice.
Radnici iz Jelaha, Doboja, Teslića…
Međutim, posljednjih godina pojavljuje se i novi trend - povratak dijela dijaspore. Neki od onih koji su decenijama živjeli i radili u inostranstvu danas se vraćaju u rodni kraj i zapošljavaju u lokalnim kompanijama, javlja BHRT.
- Povratak postaje novi brend. Ni u Evropi više nije sve idealno, a kad rade oba supružnika, ovdje se može sasvim pristojno živjeti, poručuju povratnici koji su se nakon više od 20 godina rada u Njemačkoj odlučili vratiti u Usoru.
U Usoru dolaze radnici iz Jelaha, Doboja, Teslića…
Najveći broj zaposlenih radi u firmama koje proizvode za strana tržišta. Kako lokalne radne snage nema dovoljno, poslodavci zapošljavaju radnike iz Jelaha, Doboja, Teslića, Žepča, Dervente, Maglaja i drugih sredina.
Prema podacima iz lokalnih kompanija, samo u jednoj od njih planirano je zapošljavanje oko 80 novih radnika tokom ove godine. Time bi ukupan broj zaposlenih premašio 300.
Zemljište za nove investicije
U Usori je trenutno zaposleno više od 2.000 ljudi, a daljnje širenje proizvodnje donosi i nove izazove. Lokalna samouprava upozorava na nedostatak raspoloživog zemljišta za nove investicije, kao i na snažan rast cijena.
- Nemamo dovoljno općinskog zemljišta, pa se parcele moraju kupovati od privatnih vlasnika. Cijene su u posljednjih nekoliko godina drastično porasle, pa se i u ovoj maloj sredini bilježe prodaje zemljišta po izuzetno visokim iznosima, kazao je za BHRT načelnik Općine Usora Zvonimir Anđelić.
Broj povratnika i dalje je znatno manji od broja građana Usore koji žive i rade u državama Evropske unije. No činjenica da se povratak i zapošljavanje u ovoj općini danas uopće razmatraju, predstavlja značajan zaokret u odnosu na period od prije samo nekoliko godina. Tada je takav scenario bio gotovo nezamisliv.
