OS su zaslužne za ugled BiH u NATO-u: Naša vojska uspjela je ono što mnoge druge nisu

Lideri zemalja članica NATO-a su na samitu Alijanse u Madridu u junu prošle godine donijeli odluku o pružanju podrške zemljama partnerima, među kojima i Bosni i Hercegovini. Nedavno uručenje donatorskog čeka od 20.000 eura prvi je simboličan korak u implementaciji obećanog paketa podrške, vrijednog 54 miliona eura, a namijenjenog jačanju odbrambenih kapaciteta BiH.

Znak podrške

Vojno-politički analitičar Đuro Kozar očekuje da će NATO i na predstojećem samitu u Vilniusu, u Litvaniji, sredinom jula još jednom potvrditi svoju podršku BiH, njenom miru, suverenitetu i nezavisnosti, kao i da će finansijski pomoći preko svojih članica da se posebno modernizuju Oružane snage BiH koje su se pokazale kao bitan faktor mira, posebno u mirovnim misijama u svijetu.

- NATO će ono što je odlučio u Madridu na tadašnjem samitu nastaviti na sljedećem okupljanju u Vilniusu i to će biti veliki znak podrške Bosni i Hercegovini na njenom putu u ovaj vojni savez. NATO ne tjera BiH u savez, NATO želi da ona uđe zato što bi to našoj zemlji bilo jako potrebno zbog njene stabilnosti i privrednog razvoja. Vidite da su sve zemlje koje su ušle u NATO doživjele veliki napredak u razvoju industrije i ekonomije, ali su i povećale broj radnih mjesta. Sama činjenica da NATO poziva BiH, koja nije članica NATO-a, na samit u Vilniusu, pokazuje veliku podršku koja se ne daje svakoj državi, kaže Kozar.

A zašto BiH ima takav ugled, Kozar ilustruje time što je Bataljonska grupa lake pješadije OSBiH, koja broji 840 ljudi, položila sve ispite, ispunila kriterije i sve ono što je trebalo i što je NATO tražio na vježbi na Manjači, čime je postala faktor mira i dobila mogućnost da učestvuje u mirovnim misijama.

- Mnoge zemlje koje imaju puno više novca i koje su opremljenije nisu ispunile taj zadatak, da uđu u bazen NATO-ovih mirovnih snaga. BiH je to učinila i NATO je u tom smislu podržava.

Dobijena je prva pomoć od Slovačke. Biće tu još novca od onoga koji je predviđen na samitu u Madridu. Ostavljeno je to naravno članicama, da u skladu sa svojim mogućnostima i perspektivama pomognu BiH, naglašava Kozar.

Predsjednica Atlantskog vijeća u BiH Dijana Gupta ističe da NATO ostaje posvećen Bosni i Hercegovini.

- Mi smo do sada najveći dio, onaj što je NATO tražio od nas, ispunili. S obzirom na to da je Rusija napravila strašnu agresiju na Ukrajinu, kompletan fokus je svakako na tome da se Ukrajini pomogne. U svakom slučaju, BiH je u MAP-u već dugo i NATO na nas svakako optimalno računa. Stalno kada govorimo o javnom prostoru, onda govorimo uopće o integraciji zapadnog Balkana, što svakako uključuje BiH. Opcija je da će cijeli zapadni Balkan uskoro biti integrisan u NATO iz razloga što je to potreba mira, a kako znamo da je Balkan uvijek bio žarište međusobnih sukoba, mislim da je sad stvarno vrijeme da se prione na ozbiljan rad kako bi se taj put ubrzao, kaže Gupta.

Dodaje da je NATO savez otvorenih vrata te da je na politici BiH, na novom sazivu vlasti, da ubrza rješavanje dijela problema koji su ostali.

- To naprosto mora biti prva agenda poslije svih agendi koje su na stolu u Parlamentu, napominje Gupta.

Očekuje se da će se na samitu u Vilniusu konkretnije odrediti ono što BiH treba da radi u ovom procesu.

Obaveza vlasti

- Pazite, to je proces. Tek smo imenovali novu vlast i pošto je NATO najdemokratskiji savez na svijetu, on ništa ne radi prisilom, ali svakako će očekivati od nas konstruktivan dijalog, da sve ono što dođe kao podrška od Alijanse, mi podržimo i provedemo. Da provedemo u stvarnosti. Lijepo je govoriti da su naši političari za euroatlantski savez, ali to naprosto moraju da pokažu na djelu i da se taj proces ubrza. Svjedoci smo raznih nedaća u svijetu i kod nas. NATO je naprosto savez koji nam sve to može dati i mislim da je za BiH prioritetno da tome pristupimo ozbiljno. Znači, sve je sad na politici, zaključuje Gupta.