Novi sastanak vladajuće koalicije danas u Mostaru: Čoviću se sviđaju blokade preko kantona

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović danas je domaćin novog sastanka vladajuće koalicije u Mostaru, na kojem će predstavnici njegove stranke, trojke (SDP, NiP i Naša stranka) i SNSD-a konačno pokušati da se usaglase o Reformskoj agendi.

- Nastavit ćemo sve one teme na kojima smo stali prethodna dva sastanka u Banjaluci i Istočnom Sarajevu. Siguran sam da će oba zakona biti usuglašena (o graničnoj službi i o zaštiti osobnih podataka, op. a), ali želimo usuglasiti i plan rasta, definirati pregovarački proces i okvir koji nam treba. Onda bismo imali žurne sjednice Vijeća ministara i Parlamenta BiH, da bismo do petog prosinca mogli izvijestiti o napretku, kazao je Čović.

Priča za javnost

Otvaranje vrata EU i kvalitetnog pregovaračkog procesa podrazumijeva mehanizam koordinacije, međutim, premijeri SDA u tri kantona ostali su u zapećku. Kao prvo, njihova saglasnost na plan rasta bila je uslovna, a kasnije je na mehanizmu insistirao upravo Čović.

- USK je bio među kantonima koji su dali uslovnu saglasnost, a smatram da trebaju podržati plan rasta, jer kroz aktivnosti koje bi uslijedile naći će se prostora i za projekte. Međutim, projekti nikad nisu bili razlog, to je bila samo priča za javnost. Ustavni sud BiH i druge stvari oko kojih se ne mogu usaglasiti i ovdje su motivacija, kaže nam Nisvet Jusić (SBiH), zastupnik iz ovog kantona.

Tako predstavnicima SDA, iako nisu u vlasti, nije mrsko Čovićevo insistiranje na uključivanju kantona u proces odlučivanja jer su oni, smatra Jusić, koristan alat koji može sutra biti potreban i HDZ-u.

Ukoliko se partneri dogovore o načinu popunjavanja Ustavnog suda BiH, onda će se lako dogovoriti i o svemu ostalom, smatra akademik Kasim Trnka.

- Pitanje je kako će se ponašati trojka u pregovorima. Suština je u tome da politika iz Republike Srpske očigledno kreće frontalno na Ustavni sud, prvo kad su donijeli odluku da neće provoditi odluke Ustavnog suda, drugo odbijanjem da imenuju dvoje sudija iz Republike Srpske, treće kada predlažu projekat da se uvodi etničko glasanje i etnički veto u Ustavni sud, iako u sadašnjem Ustavu uopšte nije predviđen etnički sastav Ustavnog suda, nego je rečeno četvoro sudija iz Federacije, dvoje iz Republike Srpske, podsjeća Trnka.

Profesor na Pravnom fakultetu u Bihaću Genc Trnavci naglašava da Ustavni sud BiH mora garantovati ustavnost, zakonitost i temeljna ljudska prava.

- Izuzetno je važno njegovo popunjavanje, jer tu trebaju biti najbolji pravnici, ljudi sa najvećim iskustvom, da se depolitizira taj sud u potpunosti, govori Trnavci.

Bez etničkog principa

Međutim, upitno je koliko je dijelu vladajuće koalicije stalo da zadrži strane sudije.

- Ono što bi mogli promijeniti, a očigledno da Ustav ne mogu promijeniti jer ne mogu postići dvotrećinsku većinu, jeste da Zakonom na drugačiji način riješe imenovanje troje stranih sudija. Formalno gledajući, to znači da ponovo mogu odlučiti o uvođenju stranih ili domaćih sudija na njihovo mjesto, ali to ne može nikako biti uvođenje etničkog principa, naglašava Trnka.

Rješavanje pitanja Ustavnog suda zahtjev je i Bruxellesa, koji očekuje da se naša zemlja, kao posljednja, pridruži susjedima u Planu rasta za Zapadni Balkan.