Novi krakovi Južne interkonekcije šire gasnu mrežu u Grude, Čapljinu i Donji Vakuf

Iduće sedmice, najvjerovatnije u srijedu, bit će održana vanredna sjednica Predstavničkog doma federalnog Parlamenta na kojoj će biti razmatran Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Hrvatska koji je utvrdila Vlada FBiH i uputila na usvajanje po hitnom postupku.

Jača saradnja

U izmjenama zakona desile su se značajne promjene u odnosu na ranije zakonsko rješenje, jer je definisan određeni broj novih odvojaka. Kako je poznato, investitor koji je uveden u zakon je američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Novim prijedlogom zakona između Posušja i Širokog Brijega dodaju se Grude, čime i ovaj grad dobija priključak na gasnu mrežu. Uvodi se i Čapljina i još jedan odvojak - Donji Vakuf. Najznačajnija izmjena odnosi se na uvođenje trećeg kraka Južne interkonekcije. Riječ je o trasi Kladanj - Tuzla koja se planira prvenstveno zbog izgradnje gasne elektrane u gradu soli.

- Što se tiče uvođenja dodatnih krakova, rekao bih da je to standardni model kada dobivamo kapilarne veze, jer ne može biti sve na jednoj magistrali. Moramo imati te kapilarne veze, da bi se gas trošio disperzivno po čitavoj teritoriji. Drugo, pretpostavljam da su razlog za to planovi oko plinskih elektrana, krak prema Donjem Vakufu, vjerovatno i prema Jajcu, jer je razmišljanje da jedna plinska elektrana bude u Jajcu, druga u Mostaru, treća u Kaknju, a četvrta u Tuzli. Otuda i ovaj krak gasovoda koji dolazi sa istoka i prolazi kroz Kladanj prema Sarajevu, da se u ovoj povratnoj vezi gasa, odnosno LNG-a koji bi došao do Sarajeva, on vrati prema Kladnju i da se regija Tuzle napoji sa gasom, što je osnova za buduću plinsku elektranu o kojoj se razmišlja na prostoru TE Tuzla, rekao je za Oslobođenje Amer Jerlagić, stručnjak za energetiku.

Ističe da se na ovaj način stvaraju osnove za jednu jaku saradnju sa Amerikom.

- Američki interesi ovim projektom postaju znatno veći kada je u pitanju naša zemlja, politički i sigurnosno stvara se neka vrsta dodatnog kišobrana nad BiH. Također, svjedoci smo da već danas nemamo dovoljno uglja, da se uvozi električna energija, a sutra će biti još i gore, jer ćemo morati gasiti neke termoblokove. Dodatno ćemo ostati bez struje, a sami obnovljivi izvori energije neće biti dovoljni da namire domaće potrebe, tako da će nam iz više razloga trebati energija iz plinskih elektrana, naglasio je Jerlagić.

Podrška iz RS-a

Našeg sagovornika pitali smo na koji način se i Republika Srpska može uključiti u ovaj projekat.

- Republika Srpska dosad nije koristila puno ni ovu vezu sa istoka, gas koji je dolazio iz Rusije. Praktično se od Zvornika taj gas nije ni koristio u entitetu RS. Kako god, bez gasifikacije nema budućnosti, naglasio je Jerlagić.

Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS-a, rekao je za Oslobođenje da je Republika Srpska podržala projekat Južna gasna interkonekcija.

- Budući da projekat prolazi kroz područje Hercegovine imali bismo interes da se hercegovačke opštine u Republici Srpskoj na tehnički prihvatljiv način povežu na taj gasovod, rekao nam je Đokić.