Nova pravila EU pogađaju izvoz: Novac od prodate struje ćemo davati EU
Otkupna cijena je oko sedam feninga po kilovatu, dok je ranije bila 10, pa i 15
Počela je primjena mehanizma Carbon Border Adjustment Mechanism (CBAM), evropskog instrumenta koji uvodi dodatne troškove za proizvode s visokim emisijama CO2. Od 1. januara 2026. primjenjuje se i na robu iz BiH koja ulazi na tržište EU, uključujući električnu energiju.
To znači da će proizvodi čija proizvodnja stvara velike emisije CO2 imati dodatni trošak pri ulasku na tržište EU. Cilj je spriječiti da se proizvodnja seli iz EU u zemlje sa blažim ekološkim pravilima, ali i da se evropska industrija zaštiti od nelojalne konkurencije. CBAM obuhvata nekoliko industrija koje važe za najveće emitere ugljendioksida, a među njima je struja.
Obaranje cijene
Za BiH je ovo posebno osjetljivo pitanje, jer se značajan dio električne energije i dalje proizvodi u termoelektranama na ugalj. Iako su izvoznici još od oktobra 2023. obavezni kvartalno prijavljivati emisije CO2, puni finansijski efekti novog sistema tek će se vidjeti u narednim godinama.
Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da je izvoz struje u januaru ove godine iznosio skoro 55 miliona KM, što je za oko 20 miliona ili 27 posto manje nego u istom mjesecu 2025. Najviše struje iz BiH odlazi u Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju, Švicarsku i Crnu Goru. Istovremeno je uvoz u januaru iznosio 46,3 miliona KM, što je za oko 35 miliona ili 43 posto manje nego u januaru 2025, a struja se najviše uvozila iz Hrvatske, Srbije i Albanije.
Iako će formalnu obavezu plaćanja CBAM naknade imati uvoznici u EU, stručnjaci upozoravaju da će se dio tog troška u praksi preliti na proizvođače iz zemalja izvoznica.
Edhem Bičakčić iz Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sisteme (CIGRE) smatra da se BiH mogla bolje pripremiti.
- Da smo na vrijeme proveli reforme i uveli domaći sistem naplate emisija, taj novac bi ostajao u budžetu BiH umjesto da odlazi u EU, kaže Bičakčić.
Procjene pokazuju da bi troškovi koje bi bh. privreda mogla snositi u narednim godinama mogli dostići i milijardu maraka, dok su proizvođači već primorani snižavati cijene kako bi ostali konkurentni na tržištu EU.
- Danas je otkupna cijena od bh. proizvođača oko sedam feninga po kilovatsatu, dok je ranije bila 10, pa i 15. To su direktne posljedice, naglašava Bičakčić.
Problem je i to što BiH još nema funkcionalnu berzu električne energije, ni instituciju koja izdaje certifikate o porijeklu energije, pa je teško dokazati da je struja proizvedena iz obnovljivih izvora, te se u izvozu često tretira kao energija iz fosilnih goriva.
Brčko ili Mostar
Uspostavljanje berze predviđeno je Zakonom o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH, koji je krajem 2025. usvojio Predstavnički dom PSBiH. Međutim, zakon nije prošao Dom naroda zbog političkih nesuglasica o sjedištu berze. Amandmanom je predloženo da ona bude u Brčkom. Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Dragan Čović (HDZ) ranije je poručio da neće proći pokušaji da se sjedište berze premjesti iz Mostara u Brčko, nakon čega ta tačka nije ni uvrštena u dnevni red.
Bičakčić upozorava da pitanje sjedišta ne bi smjelo blokirati cijeli proces.
- Ključ je u uspostavi domaće berze što prije. Najbolja lokacija je ipak u Mostaru, jer Brčko ima samo jedan 110 kilovoltni dalekovod i ne nalazi se u centru ni potrošnje ni proizvodnje, ističe Bičakčić, te dodaje da je puno važnije da berza počne funkcionisati.
Dok se to ne dogodi, BiH bi mogla nastaviti gubiti konkurentnost na evropskom tržištu struje, a novac koji bi mogao završiti u domaćem budžetu odlazit će u budžet EU.
