Nova kriza na granici BiH i Hrvatske: Podzemni kompleks iz vremena JNA mogući migrantski centar

Na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske kruže priče o tome da će azilantski centar biti formiran na bivšem vojnom aerodromu Željava. Ovaj podzemni kompleks iz vremena JNA i danas privlači turiste, lokalni piloti smatraju da ga je čak vrlo lako pokrenuti i staviti u funkciju kao sportski aerodrom. Mještani iz obje države žele ovdje razvijati turizam. S druge strane, vlasti u Hrvatskoj, koje polažu pravo vlasništva nad dvije trećine aerodroma Željava na planini Plješevici, iskazuju namjeru da tu smjeste migrante, što dalje od očiju i što bliže BiH. Tek nezvanično izviru informacije o tome šta se sprema.

Privremeno, pa trajno

- Montaže 450 “stambenih” kontejnera na pistama Željave, nasilno dovođenje 1.500 migranata iz Hrvatske i EU. Buduća izgradnja novih objekata na prostoru kasarne, ugrožavanje sigurnosti nas domaćih ljudi, uništavanje turizma na Plitvičkim jezerima, koji gradimo 30 godina. Ovo je očita nebriga države nad građanima Like i Plitvica, razmatranjem privremenog rješenja, koje će postati trajno rješenje, kazao je načelnik Općine Plitvička jezera Hrvoje Matejčić, koji je predvodio sugrađane na protestima održanim u nedjelju.

Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić jučer je zvao hrvatskog kolegu, načelnika Matejčića.

- Želimo da mu damo podršku, ali mi i dalje ne znamo otkuda dolaze informacije i namjere za azil na Željavi. Posljednji put kada sam razgovarao sa ličko-senjskim županom Ernestom Petrijem, razlog je bila suradnja u pravcu razvoja turizma upravo na ovom području. Ovo sad sve me stvarno iznenađuje, kazao nam je gradonačelnik Sedić.

Već viđeno, smatraju građani koji žive uz rijeku Unu, baš kao i u slučaju sa radioaktivnim odlagalištem Trgovska gora na granici sa BiH. Bišćani koji su proteklih desetak godina predeverali različite intenzitete migrantske krize, zbog ovakvih zakuhavanja prilika, za koje ih niko ne pita, ozbiljno su traumatizirani.

- Preblizu nam je to, u graničnoj zoni. To su nam isto radili i u Srbiji. Također su na granici sa BiH napravili migrantski centar, odakle su nam pristizale izbjeglice. Evropa odlučuje, a Bosna nema pravo da glasa ni o čemu. Osim što je preblizu Bihaću, nisu tu dobre opcije ni za migrante, ipak je to planina, hladno je. Ima puno boljih mjesta. Bosna i Hercegovina mogla bi im rado privremeno ustupiti nešto od svoje imovine, hotela na moru u Hrvatskoj koje su naše firme gradile i koji su u vlasničkom sporu trenutno sa Hrvatskom, a koji propadaju. Zar može igdje ljepše biti mjesto od hrvatskog primorja za azilantski kamp, poručuje Zlatan Kovačević iz SOS Bihać.

Planina Plješevica već je na migrantskoj ruti odnijela zimi mnogo života, a bihaćki spasioci imali su na desetine intervencija godišnje, spašavajući živote cijelim porodicama koje zalutaju ili promrznu.

Načelnik Plitvica predvodio je proteste

Oduzimanje azila

- Sad postoji i zakon o vraćanju migranata koji provedu nekoliko godina u zemljama EU, pa prekrše zakon na način da kradu, koriste drogu ili bilo šta. Oduzima im se azil i moraju se deportovati, a to ne mogu učiniti u njihovu matičnu zemlju. Onda će njih nama deportovati, taj budući kamp na Željavi najvjerovatnije će služiti u te svrhe. Osim toga, Hrvatska čini snažan puch back migranata i često ih kroz šume tjera nama u BiH. Nadam se da će svijest proraditi, taj aerodrom nije za to, uslovi su strašni čak i ako bi kuniće tu uzgajali, kazao nam je Kovačević.

Građani općine Plitvička jezera, koji su se u velikom broju odazvali protestima u Korenici, nosili su transparente sa natpisima “Ne rješavajte svjetske izazove na račun malih sredina”, “Naša priroda i naš dom nisu sredstva globalnih ciljeva”, “Treba li Dubrovniku migrantski centar?”, “Željava turistima, a ne migrantima”, “Imate li bolju ideju za Liku?” i “Valjda se i mi nešto pitamo”. Za namjere hrvatskih vlasti možda se i pitaju malo, ali BiH baš nimalo. Ukoliko sami stanovnici Like ne odbrane Željavu, u BiH ne vjeruju ni da oni to mogu učiniti.