"Normalno je da se tužakamo" - Da li su agentice u Strasbourgu legitimne predstavnice BiH

Bosna i Hercegovina je podnijela Evropskom sudu za ljudska prava zahtjev za preispitivanje presude u slučaju Slavena Kovačevića u četvrtak navečer.

Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu je presudio krajem avgusta da su Kovačevićeva prava prekršena i da je diskriminisan, nakon njegove žalbe da mu je je ugroženo aktivno biračko pravo pošto, kao neko ko živi u entitetu Federacija BiH, može da glasa isključivo za Hrvata i Bošnjaka kada bira članove Predsjedništva BiH. Podsjetimo, Monika Mijić i Jelena Cvijetić su 19. septembra potpisale žalbu na presudu Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Treća agentica naše zemlje pred Sudom u Strasbourgu Harisa Bavčić nije potpisala ovu žalbu, a prema navodima portala Istraga, ona je podržala odluku kolegica da se krene u ovaj proces.

Čeka se zbor

U međuvremenu se pojavila informacija da je trima agenticama istekao mandat i da one nisu legitimne predstavnice. Međutim, pravni status v. d. zastupnica je potvrđen rješenjima Odbora državne službe za žalbe i presudama Suda BiH, te u skladu s tim trenutne v. d. zastupnice ostaju na dužnosti do imenovanja novih v. d. zastupnika ili do imenovanja zastupnika nakon provedene konkursne procedure koja je u toku.

Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić misli da nije on taj koji treba o tome da odlučuje. Smatra da će Sud tražiti mišljenje Vijeća ministara BiH. U Zakonu o upravi Bosne i Hercegovine određeno je koliko dugo vršilac dužnosti može vršiti svoju funkciju, odnosno dva puta na period od tri mjeseca, ali ne duže.

- Što se tiče agentica u Strasbourgu, one su zaposlenice Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, one su imenovane 2020. godine na tri mjeseca i do okončanja konkursne procedure rade kao v. d. Da li su one legitimne, nije moje da utvrđujem, to će ocjenjivati neko ko je nadležan za to. One su zaposlene sve vrijeme, rade, obavljaju zadatak za koji su tu, a naravno, ko me bude pitao od nadležnih institucija da dostavim dokumentaciju, ja ću to dostaviti. Na tim ljudima je da procijene da li je to legalno i legitimno ili je njihov mandat istekao nakon ta tri mjeseca, govori nam Hurtić.

Iako nisu željele davati konkretno mišljenje, Monika Mijić je rekla da je taj zahtjev pravna radnja u postupku, najnormalnija i da se čudi zbog čega se diže frka. Ponovila je da se čeka odluka odbora od pet sudaca o podnesenom zahtjevu za preispitivanje slučaja pred Velikim vijećem Suda.

- Ako zahtjev bude odbijen, presuda postaje konačna, a ako bude prihvaćen, o predmetu će odlučiti Veliko vijeće konačnom presudom, kaže nam Monika Mijić.

Harisa Bavčić nam je kratko odgovorila da ne može davati izjave dok je postupak u toku. Kako kaže, čekaju odluku odbora pet sudija Velikog vijeća po uloženom zahtjevu.

Apelant i savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića Slaven Kovačević rekao je prije nekoliko dana da će, ukoliko agenti BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava, tj. vršioci dužnosti agenata sa isteklim mandatom, poduzmu ikakve pravne korake pred ovim sudom, protiv njih podnijeti krivičnu prijavu. Ipak, u petak nam kaže da ne može ništa komentarisati dok se proces ne okonča.

Veliko vijeće

Naredni korak u ovom pravnom procesu je predstavljanje slučaja pred Zborom od pet sudija. Ovaj zbor čine predsjednik Suda, dva potpredsjednika i još dvoje sudija koji se rotiraju. Ako oni odluče da je žalba utemeljena, onda ona ide pred Veliko vijeće od 17 sudija.

U Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, “Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH” i “Srbin iz entiteta Republika Srpska”, što je odrednica koja onemogućuje Jevrejima, Romima, Ostalima mogućnost kandidovanja i biranja za članove Predsjedništva BiH te za delegate Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba. Također, Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH, ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.