Nije kriv Trump što ne znamo šta hoćemo: Šta napuštanje međunarodnih organizacija znači za BiH?
Povlačenje SAD-a Trumpovim memorandumom
iz 66 organizacija nije do kraja definisano/Anadolija
Predsjednički memorandum, koji je potpisao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump, nalaže vladinim agencijama ove države izlazak iz 66 međunarodnih, međuvladinih agencija, među kojima su za nas najznačajnije Venecijanska komisija i Vijeće za regionalnu saradnju (RCC).
Organizacije su to koje su, uz Haški tribunal, barem do sada, ostavile izuzetan trag u Bosni i Hercegovini.
Domino-efekat
Prema riječima Zlatka Kneževića, bivšeg predsjednika Ustavnog suda BiH, te aktuelnog člana Venecijanske komisije, tek će se pokazati koliko je zapravo loš, prije svega po Vijeće Evrope, izlazak SAD-a iz ove organizacije.
- Dosadašnji predstavnici SAD-a birani su iz ranga najznačajnijih i najboljih pravnika u SAD-u. Od profesora s Harvarda do ljudi koji su neposredno učestvovali u američkom ministarstvu pravde. Ovdje se radi o autoritetima vezanim za pitanje prava, kazao je Knežević za Oslobođenje.
Knežević ističe da su upravo ti pravnici bili dobronamjerni prema Bosni i Hercegovini, te da su shvatali naše unutrašnje probleme i ustavnu konstrukciju, prije svega zato što razumiju, kako kaže, pravnu školu koja je napisala naš ustav.
- Imali su autoritet i u evropskim okvirima. Zahvaljujući njima i njihovom članstvu u Venecijanskoj komisiji, ova organizacija je proširila svoje dejstvo i ugled i u Latinskoj Americi, te u dijelu arapskih država, pojasnio je.
Finansijski aspekt učešća SAD-a u Venecijanskoj komisiji u ovom slučaju je, prema riječima Zlatka Kneževića, “ništa posebno”.
Ipak, naglašava da izlazak SAD-a iz Komisije može biti poput domino-efekta gdje se sada postavlja pitanje učešća cijele sjeverne hemisfere. To znači da bi slabljenje uloge Venecijanske komisije moglo imati šire međunarodne posljedice, jer ta institucija ne okuplja samo evropske države već i zemlje poput Kanade, kao i niz država iz Latinske Amerike i šireg mediteranskog prostora.
Zlatko Knežević: Zabrinjava mogućnost jačanja
alternativnih političko-pravnih modela
Prema njegovim riječima, gubitak utjecaja ključnih zapadnih pravnih autoriteta mogao bi izazvati lančanu reakciju i dovesti do smanjenog interesa ili povlačenja drugih država, čime bi se oslabili zajednički standardi vladavine prava na globalnom nivou.
Posebno izražava zabrinutost zbog mogućnosti jačanja alternativnih političko-pravnih modela koji nisu zasnovani na vladavini prava, kako u okviru ruskih i evroazijskih integracija, tako i unutar samog Vijeća Evrope.
Istovremeno, Knežević napominje da je odluka Trumpove administracije vrlo loša i po Republiku Srpsku, ne samo cijelu BiH, nakon što su iz vrha vlasti ovog entiteta pozdravili Trumpove poteze.
Ipak, što se tiče ključnih pravosudnih zakona, to jeste zahtjeva za mišljenje, Knežević smatra da tu promjena neće biti.
- Prvi je Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, a drugi je onaj vezan za Zakon o sudu. Neće se ništa promijeniti, te dopune mišljenja su već dostavljene, a Venecijanska komisija će nastaviti raditi, kaže bivši ustavni sudac.
Međutim, problem vidi i u nama samima jer, kako kaže, kao da ne znamo šta hoćemo.
- Tu se postavlja pitanje da li mi unutar zemlje znamo šta hoćemo, izloženi smo raznim konstrukcijama i idejama koje nisu u našem interesu, ocijenio je Knežević.
Kada je u pitanju Vijeće za regionalnu saradnju, onda formalni izlazak SAD-a iz Upravnog odbora ne znači automatski i prestanak saradnje, mišljenja je Amer Kapetanović, generalni sekretar ovog vijeća.
- I do sada smo uspješno sarađivali sa zemljama koje nisu formalno dio upravljačkih struktura, ali su suštinski posvećene očuvanju regionalne stabilnosti i prosperitetu jugoistočne Evrope, napisao je Kapetanović na svom X nalogu.
On ističe da su Sjedinjene Američke Države tokom proteklih godina bile važan kontributor i garant takve saradnje, te je izrazio nadu da će se ta saradnja i nastaviti.
- Sekretarijat Vijeća za regionalnu suradnju nastavlja svoj rad sa svih 25 članica Upravnog odbora, jer regionalna saradnja u jugoistočnoj Evropi i na Zapadnom Balkanu ostaje naša najveća snaga, zaključio je Kapetanović.
Amer Kapetanović vjeruje da se saradnja nastavlja/Danilo Papić
Analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić smatra da SAD, nažalost, nisu dale informaciju da li se potpuno napušta ta institucija ili se vraćaju na status promatrača koji su imali do 2013. godine.
- Venecijanska komisija je u posljednjih više od 20 godina često davala svoje neobavezujuće mišljenje koje je onda na neki način bilo zvijezda vodilja ne samo Evropskoj uniji već i individualnim zemljama, pa i Sjedinjenim Američkim Državama, u provođenju njihovih politika, odnosno ciljeva u Bosni i Hercegovini, ističe Ćerimagić.
Ćerimagić napominje da smo posljednji takav primjer imali u Neumu tokom pregovora o Izbornom zakonu BiH, čijem sastanku su prisustvovali članovi ove komisije uz tadašnje dužnosnike američkog State Departmenta. Također je poznato i da su na posljednjem sastanku Vijeća za provedbu mira (PIC) Sjedinjene Američke Države, ipak, podržale našu zemlju kada su u pitanju EU integracije.
Dio procesa
- Uloga Sjedinjenih Američkih Država do sada je bila da podržavaju proces EU integracija ne samo zemalja Zapadnog Balkana već i Ukrajine i Moldavije. Jasno je da se odnos SAD-a prema Europskoj uniji znatno promijenio. To smo vidjeli i kroz tekst same Strategije za nacionalnu sigurnost, gdje je Europska unija vrlo kritično opisana, objašnjava on.
Ipak, vrijedi podsjetiti da preporuke Venecijanske komisije nisu uvijek nužno bile u interesu samo jedne skupine aktera u BiH.
Tako je upravo ova komisija sredinom 2000-ih imala mišljenje o ulozi visokog predstavnika i Ureda visokog predstavnika, gdje je jasno apostrofirala nedostatak demokratskog legitimiteta, što je identifikovano kao problem. U skladu s tim je danas zatvaranje Ureda visokog predstavnika dio procesa EU integracija.
Stoga, ovaj skup pravnika i stručnjaka koji daju mišljenje o određenoj problematici, a potom ta mišljenja dalje formiraju politike EU i SAD-a, jasno daje do znanja da je za Bosnu i Hercegovinu sada, više nego ikad, važno pitanje jačanja povjerenja u domaće institucije, te postizanje minimuma unutrašnjeg konsenzusa u pravcu institucionalnih reformi.
Dnevnik O kanala u cijelosti pogledajte u nastavku:
