Neven Kazazović za Oslobođenje: Rusija se plaši uložiti veto na Misiju Althea

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija u novembru prošle godine jednoglasno je produžilo mandat Misiji Althea u Bosni i Hercegovini za 12 mjeseci, uz ocjenu da je međunarodno vojno prisustvo u našoj zemlji kroz ovu misiju i dalje neophodno radi očuvanja stabilnosti i mira u regiji. Althea, mirovna misija EUFOR-a u BiH, najduža je vojna operacija Evropske unije, te jedina misija koja ima izvršni mandat da koristi silu.

Politička zavrzlama

- Vojne snage ujedinjene Evrope su EUFOR, s tim da dva pripadnika EUFOR-a nisu u EU, to su Turska i Čile. Oni imaju u svom opisu obaveza i da pomažu policiji, ali nisu policijske snage, nego su vojne snage. Međutim, u sastavu EUFOR-a ima više zemalja čiji su vojnici ustvari vojnici NATO-a, ističe Neven Kazazović, vojno-politički analitičar.

Na pitanje da li to što je komandant Misije Althea kao zamjenik komandanta Savezničkih snaga u Evropi igra ulogu na ponašanje EUFOR-a na terenu, Kazazović odgovara da tu imamo političku zavrzlamu.

- Zapravo, odobrenje za nastavak misije EUFOR-a daje Savjet bezbjednosti. U Savjetu bezbjednosti moguće je uložiti veto. Međutim, Rusija dosad nikad nije ulagala veto, jer Rusija je na neki način vrlo oprezna i shvata ako bi zabranila Misiju Althea, da bi onda u Bosnu i Hercegovinu došle neke druge vojne snage. Tu, prije svega, mislim na NATO, podvlači Kazazović.

Kao rezultat Strateškog pregleda koji je provela EU 2017, vojna operacija Althea pod vodstvom EU u Bosni i Hercegovini preusmjerena je na svoju temeljnu zadaću, a to je potpora vlastima Bosne i Hercegovine u njihovim naporima da održe sigurno okruženje u zemlji. To je u skladu s mandatom Vijeća sigurnosti UN-a i Općim okvirnim sporazumom za mir, koji je doveo do prekida rata u BiH 1995. godine. Kao sastavni dio prisutnosti EU u BiH, Misija Althea podupire cjelokupnu strategiju EU za BiH.

- Te snage sa više od 1.000 vojnika su dovoljne da na neki način pokazuju prisutnost EU na tlu Bosne i Hercegovine. S druge strane, značajno je što je to jedina vojna snaga EU i to treba imati u vidu. Evropska unija nema nikakvih zajedničkih snaga osim EUFOR-a. Prema tome, da li će to tako ostati, da li će Evropa osnovati neke nove vojne snage, zajedničke, s obzirom na okolnosti koje se sada događaju, prije svega mislim na rat u Ukrajini, to je još u fazi razmišljanja, odnosno pretpostavke, napominje Kazazović.

Podrška NATO-a

Generalmajor Helmut Habermayer, komandant snaga Evropske unije u našoj zemlji, ranije je za naš list kazao da EUFOR ima izvršni mandat kao institucija drugog odgovora te da NATO gradi odbrambene sposobnosti ove zemlje.

- Ali, mi smo usklađeni i tijesno zajednički radimo na promicanju OSBiH i sigurnosti u ovoj zemlji. Tako da bih rekao da saradnja između NATO-a i EUFOR-a funkcioniše jako dobro, uspostavljena je za dobrobit ove zemlje, istakao je Habermayer.

Podvukao je da EUFOR ima snagu za održavanje mirnog i stabilnog okruženja.

- Uz to, imamo i punu podršku NATO-a, tako da je to ono sa čim raspolažemo u slučaju da dođe do pogoršanja situacije. Mi smo uvijek budni i spremni da djelujemo ako to bude potrebno. Naravno, uvijek u skladu sa našim mandatom i ovlaštenjem. Mi imamo izvršne ovlasti kao institucija drugog odgovora, no uvjeravam vas da smo spremni da reagujemo odmah, naglasio je.