Nema više ustupaka bh. vlastima: "Ostaćemo mi i bez milijardu, osim ako ih Dodik ne ucijeni..."

Bosna i Hercegovina neće dobiti prvu bezuslovnu ratu predfinansiranja iz Plana rasta za Zapadni Balkan, jer nije usaglašena Reformska agenda. Riječ je o 70 miliona eura, a razlog su blokade iz bh. entiteta Republika Srpska.

Čini se da Evropska komisija nije više spremna da čini ustupke vlastima u Bosni i Hercegovini. Zbog izostanka dogovora oko tri mjere koje nisu prihvatile vlasti u Republici Srpskoj, Bosna i Hercegovina neće dobiti prvu bezuslovnu ratu predfinansiranja u vrijednosti od sedam posto. U prijevodu 70 miliona eura od planiranih oko milijardu.

- Ostaćemo mi i bez milijardu. Jedino ako ih Milorad Dodik ne uceni da mu daju para da ove dugove sanira, poplaća što ima, pa onda da se otkoče ti procesi, ali kao što je Višković rekao dok je on premijer neke stvari nikad proći neće pa ne znam kako se nadaju toj milijardi. A ove pare će dobiti zemlje koje su nešto radile, makar fingirale da rade. Ovi ne fingiraju da rade, osim što pričaju o atmosferi, dogovoru, razgovoru, otklonu od bivših... gomila koje su bili sa ovima, kazala nam je ekonomska analitičarka Svetlana Cenić.

Zapelo je kod uspostavljanja jedinstvenog broja za hitne slučajeve u cijeloj državi, ukidanju entitetskog veta na odluke o dodjeli pomoći iz državnih sredstava te popunjavanju neupražnjenih mjesta u Ustavnom sudu BiH i poštivanju odluka. Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik ističe da RS nije kriva i da je RS od 113 reformi gotovo sve prihvatila.

- Evropska unija ima svoje kriterije naravno, ali ono što mi ne možemo prihvatiti to je da se uđe u sistem odlučivanja na nivou BiH i to traženje da se odustane od entitetske strukture glasanja na nekim tijelima na nivou BiH je ne prihvativa. Je rje to prejudiciranje strukture koja bi otišla dalje do odlučivanja u Parlamentu BiH. Oni su vjerojatno htjeli da vidi da li mogu na mala vrata da uvuku takvu vrstu glasanja. Mi smo to odbili. Sve ostale stvari su bile dogovorene sa Evropskom komisijom, kazao je Dodik.

Ekonomski analitičar Igor Gavran kako je ovo, nažalost, primjer da naše vlasti nekad uspjevaju i nadmašiti same sebe, u negativnom smislu.

- S lakoćom odbijaju zahtjeve penzionera za višim penzijama, radnika za višim plaćama, poslodavaca za nižim porezima… pravdajući se nedostatkom sredstava. S lakoćom se nepovoljno zadužuju i u zemlji i u inostranstvu, a praktično odbijaju poklon jer ova tranša je bila poklon bez ikakvih ozbiljnih obaveza. Sramno i nadrealno. Šta onda uopšte očekivati od ovoga Plana u BiH? Šta su u stanju ispuniti poslije ako ovo nisu? Kao da se opet očekuje da EU odustane od vlastitih uslova i svejedno im uplati novac koji ničim nisu zaslužili, ističe Gavran.

Zlatan Kovačević, direktor Humantare organizacije SOS Bihać, ističe da ugržena osoba i krizna pitanja ne prave razliku u vjeri, naciji ili bilo čemu drugom.

- Svjedoci smo nedaća koje su nas zadesile proteklih godina od poplava u regiji do migracija i svega ostalog i tu smo se uvjerili koliko je stvarno neophodan taj zajednički broj. Često sarađujemo sa raznim institucijama, od gorskih službi spašavanja, Granične policije i svi ostali koji su povremeno uključeni u realizaciju raznih kriza i kriznih problema. Naravno, politika je tu, ona postoji i neka je, ali ne u institucijama i tamo gdje ljudi rješavaju određene probleme. Ne bi smjelo doći do podjela i bilo kakvih prepreka kad se radi u najmanju ruku po pitanju ovog broja. Iskreno, sarađujemo sa svima i možemo očekivati njihovu pomoć, ali politika je ta koja koći i pravi problem. Neću se samo bazirati na navedene milione koje ćemo propustiti zbog toga, nego na važnost broja koji nam je stvarno neophodan, kaže Kovačević.

Nisu izostale ni kritike opozicionih stranaka. Iz DF-a su naveli da je "trojka lagala kako je usvajanje budžeta BiH uslov za EU sredstva iz Plana rasta", dok iz SDA poručuju  da umjesto građanima osiguraju novac iz EU-u, vlast je osigurala novac Dodikovom kumu i kadrovima SNSD-a.

Đorđe Vučinić, Lista za pravdu i red

- Što se tiče tih sredstava, svakako da su ta sredstva od Europske unije koja su trebala da dođu u BiH, sredstva koja bi se sigurno kontrolisala i čiji tok novca ne bi mogao da ode u privatne džepove, tako da vlasti i sva tri naroda na nivou BiH sigurno nisu zainteresovani za ta sredstva, jer očigledno ne mogu da se, uslovno rečeno, ograde u tim sredstvima, tako da je njima nebitno jesmo li izgubili 7 maraka, 7 miliona ili 70 miliona, njima je važno samo da oni prave svoje kombinacije, ističe Đorđe Vučinić iz Liste za pravdu i red.

Iz Delegacije Evropske unije u BiH poručili su da Komisija nastavlja rad sa vlastima, uz podršku za završetak aktivnosti po potrebi, te pozdravlja dostavljanje Reformske agende nakon njenog političkog usaglašavanja. A hoće li biti dogovora, ostaje nam da se nadamo.

Priča Edina Barimca.